Status Međugorja u Katoličkoj crkvi, sukob s lokalnim mostarskim biskupom i poluilegalni status godinama su bili dio priče o ovom malom hercegovačkom mjestu koje je bujalo nakon priča o prvim ukazanjima. Ipak, posljednjih godina kao da su se stvari počele mijenjati.
Brzo prolazi vrijeme, čak tri i po godine su prošle od kad je Papa Franjo povjerio dužnost posebnog izaslanika Svete stolice za Međugorje nadbiskupu Henryju Hoseru. Darko Pavičić, novinar Večernjeg lista i dobar poznavatelj međugorskih događanja, za Klix.ba kaže da je ovaj period donio “stabilizaciju i neformalno priznanje plodova međugorskog fenomena”.
“Ovoga trenutka i u Međugorju je zatišje zbog pandemije, ali prošle godine kardinali i nadbiskupi koji su sudjelovalii na Mladifestu 2019. pokazali su da je ono važno za sadašnjost i budućnost Katoličke crkve. Vatikan gleda na Međugorje u duhu tzv. nove evangelizacije. Dakle, novoga zamaha duhovnosti i vjere, koji su zamrli u velikom dijelu katoličkog svijeta, osobito u Europi. Sam mons. Hoser to je rekao još na svom dolasku – da u mnogim europskim zemljama više nema ispovijedi, molitve, klanjanja… A Međugorje je prepoznato kao “ispovjedaonica svijeta”, kaže Pavičić.
Još uvijek traju rasprave, diskusije i nagađanja o tome kakav je danas status Međugorja te koliko je ono blizu službenog priznanja kako statusa svetišta tako i samih ukazanja. Naš sugovornik kaže kako se Crkvi i dalje ne žuri, ali kako se dolaskom mons. Hosera dogodilo neslužbeno priznanje, jer je jurisdikcija nad Međugorjem povjerena Svetoj stolici i njime sada upravlja Vatikan.
“Vatikanist Andrea Tornielli objavio je prije tri i po godine tekst o nalazu Međunarodnog istražnog povjerenstva Svete stolice o Međugorju, u kojemu piše da će biti priznato prvih sedam dana ukazanja, a ostalo da će se i dalje istraživati. Tada je napisao da će Vatikan preuzeti upravu nad Međugorjem, što se i dogodilo Hoserovim dolaskom. A napisao je i to da će Međugorje postati pontifikalno (papinsko) svetište. Tako da je to realno uskoro očekivati. Tornielli je, naime, šef Papinog dikasterija za medije i raspolaže kvalitetnim informacijama”, kaže on.
Svako malo mediji povuku i nagađanje kad bi sam papa mogao posjetiti Međugorje, Pavičić kaže kako su to pretpostavke i teško je bilo šta o tome kazati.
“Ovaj je papa, prije svega, nepredvidivih poteza. S druge strane, odlazi ondje gdje je Crkva ‘na margini’. Odnosno, ondje gdje želi naglasiti prisutnost neke mjesne crkve i njenih prilika. Može se dogoditi da procijeni da je potrebno staviti naglasak na Međugorje i posjetiti ga. No, to su samo pretpostavke i zasad Međugorja nema u planu papinih putovanja”, izjavio je.
U Mostaru nekoliko mjeseci već stoluje novi biskup, što samo po sebi nije nebitno za Međugorje, znajući da je prethodni biskup Ratko Perić imao negativan stav prema samom svetištu.
“Novi biskup mostarsko-duvanjski mons. Petar Palić unijet će sigurno novi duh u mnoge odnose u toj biskupiji. Što se Međugorja tiče, tu mu je ulogu olakšala upravo činjenica da Međugorjem upravlja Sveta stolica. No Međugorje je i dalje župa u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji pa mu biskup Palić želi posvetiti pažnju. To pokazuje, primjerice, svojim dolaskom 8. prosinca na blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije služenjem mise u međugorskoj Crkvi sv. Jakova. Dakle, biskup u svojih prvih stotinu dana dolazi (i) u Međugorje. Iz toga se može iščitati njegov pozitivan stav prema Međugorju, za razliku od njegovih prethodnika koji su u međugorsku župu dolazili isključivo na krizme i tada su kritizirali i vidioce i župljane. Sada su se prilike očigledno promijenile”, zaključio je Darko Pavičić.
