Subota, 19 travnja, 2025
spot_img
spot_img

ISTAKNUTE VIJESTI

spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img

Hercegovački specijalitet: Sir iz mjeha na popisu UNESCO-a

Hercegovina.in

Organizacija “Slow Food” iz Trebinja s Muzejom Hercegovine pokrenula je postupak zaštite autohtonog hercegovačkog sira iz mijeha kao dijela kulturne baštine, a sve je urađeno u okviru projekta “Tragovima predaka – virtualno putovanje”.

Božana Đuzelović, viša kustosica etnologinja u Muzeju Hercegovine, kaže da je ova ustanova dio partnerstva u kojem, osim Slow Fooda, sudjeluju Centar srednjih škola Trebinje, Foto-kino klub Trebinje i poljoprivredni klaster “Stara Hercegovina”.

- Tekst se nastavlja ispod oglasa -

”Naglasak je bio na tome da se što više mladih ljudi upozna s tradicionalnom prehranom, a tijekom projekta došli smo na ideju da sir iz mijeha uvrstimo na preliminarni popis nematerijalnog naslijeđa BiH, pa smo mi iz muzeja obradili sve raspoložive podatke i poslali ih Centru za nematerijalno naslijeđe u Banja Luci”, rekla je Đuzelović za Nezavisne novine.

Iz Banje Luke je po proceduri sve stiglo do povjerenstva UNESCO-a, tako da se sir iz mijeha sada nalazi na preliminarnom popisu nematerijalne kulturne baštine. U trebinjskom Slow Foodu, gdje su do sada pokretali inicijative za zaštitu mnogih prehrambenih proizvoda, kažu kako su mnoge vrste hrane najprije spašene od odumiranja, a onda su i certificirane kao zdrave i autohtone.

”Tu su grah poljak, kukuruz stodanak, zeleni grah, rajčica jabučar, ali i sir škripavac, kao i kajmak i sir iz mijeha, koji su stari i bili pomalo zaboravljeni hercegovački proizvodi, ali su ipak opstali zahvaljujući jakim naporima pojedinaca da očuvaju njihovu proizvodnju”, kažu u Slow Foodu. Đuzelović o siru iz mijeha dodaje kako dokazi o autohtonosti i starom podrijetlu ovog proizvoda datiraju još iz srednjeg vijeka, a što je najzanimljivije, tehnologija njegove proizvodnje nije se mijenjala do današnjih dana.

- Tekst se nastavlja ispod oglasa -

”Postoje materijalni dokazi da se sir iz mijeha spominje još u 14. stoljeću, o čemu govore podaci iz Dubrovačkog arhiva”, kaže Đuzelović za Nezavisne novine. Dodaje kako je za cjelokupan proces zaštite potrebno dulje razdoblje, jer je tek dospio na preliminarni popis, a onda ga BiH treba kandidirati na općem popisu UNESCO-a, prenio je Večernji list.

spot_img
spot_img

najnovije vijesti