Zbog sve veće zainteresiranosti ljudi za vremensku prognozu, naročito u ljetnom periodu, kada je vrijeme godišnjih odmora, ekipa “Avaza” posjetila je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) u Sarajevu, kako bi se detaljnije informirala o načinu prognoziranja vremenskih prilika. O tome smo razgovarali s Bakirom Krajinovićem, stručnim savjetnikom u sektoru primijenjene metodologije u FHMZ.
– Naš zadatak je da 365 dana u godini pratimo i mjerimo vrijednosti temperature zraka, vlažnosti, atmosferskog pritiska, količinu padavina, visinu snježnog prekrivača, vlažnost zemljišta i temperaturu, kretanje i jačinu vjetra, sunčevo zračenje, vidljivost – rekao je Krajinović.
Kompleksan sistem
Svaka prognoza ima, kako nam je pojasnio, određenu vjerojatnoću ostvarenja i nikada nije stopostotno točna.
– Atmosfera je vrlo kompleksan sistem i u njoj je sve povezano. Čak i zagrijevanje asfalta utječe na promjene. Bolje nikakav podatak nego bilo kakav. Ako jednom narušimo ugled i plasiramo netočne informacije ili ih ne plasiramo na najbolji način, gubimo povjerenje krajnjih korisnika – istakao je Krajinović.
Pouzdano se može prognozirati samo dan unaprijed. U naredna tri dana moguće su samo detaljne promjene vremena, ali ne i točno vrijeme i lokacija vremenskih prilika.
Kako naglašava, postoji razlika između podataka koji se nalaze na mobilnim aplikacijama i onih koje daje Zavod.
Mjerna služba
Kako je pojasnio, termometri su ključ svega i oni su najvažniji dio mjerne službe. Pomoću instrumenata koji sedam dana neprekidno mjere temperaturu i vlažnost zraka mogu se na svakih deset minuta vidjeti promjene u vrijednosti tih parametara.
Količine padalina mjere se kišometrom i snjegometrom. Kontrola mjerenja vrši se pomoću senzora koji provjerava sve prikupljene podatke. Na krovu zgrade Zavoda nalazi se najsuvremeniji anemometar za mjerenje svih podataka o jačini vjetra.
Sezonska prognoza pravi se u suradnji s ekspertima iz južne Europe, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka.
