ČUDESNA POMAGAČICA: Navikli smo da kamilica pomaže kao čaj, ali znate li i da pročišćava tlo od svih vrsta otrova?
Na sebe privlači lisne uši, koje su hrana bubamarama, tako da je odličan repelent za drugo bilje koje raste u blizini.
Kamilica je porijeklom iz istočnih dijelova Sredozemlja, a njeno latinsko ime Matricaria potječe od riječi majka i maternica. Njeno djelovanje na ljudski organizam odavno je poznato, kao i djelovanje na tlo.
Zapaženo je naime, da biljke koje rastu u blizini kamilice bolje napreduju. Kamilica na sebe privlači lisne uši, koje su hrana bubamarama, tako da je odličan repelent za drugo bilje koje raste u blizini.
Ova biljka je odličan prečišćavač okolnog tla od svih toksičnih tvari i to na metar oko sebe, pa je dobro rješenje za sve koji se namjeravaju prebaciti na organsku proizvodnju hrane.
Jednom posijana, kamilica će se uvijek vraćati na to tlo, a ako je dobro raspoređena, tlo će vam biti čisto od otrova, zaostataka herbicida, pesticida i umjetnog gnojiva. Kamilica popravlja strukturu tla te sjetveni sloj pseudoglejnih tala obogaćuje humusom, te je kao takva primjerena kao pretkultura.
Kamilicu je posebno dobro posijati oko krumpira, luka, poriluka, celera, kupusnjača, naročito brokule, a posijana u blizini rajčica, dat će im bolji okus.
Ulje kamilice je tamnoplavo, zeleno ili smeđe. Važni sastojci ulja kamilice su alfa bisabolol, farnezen i bisabolol-oksidi.
Kamilici je potrebna umjerena klima i srednje temperature. Već kod 6 ºC klija i raste, a optimalna temperatura za rast i razvoj je 20-25 ºC. Kada se oblikuju cvjetne glavice i nakuplja eterično ulje, dnevne temperature niže od 20 ºC negativno se odražavaju na kakvoću eteričnog ulja.
Uspješno uspijeva na svim tlima, osim na vrlo rastresitom vapnenačkom tlu. Uspijeva i na tlima na kojima slabo uspijevaju gotovo sve druge kulture.
Kvaliteta i urod kamilice ponajviše ovise o izboru pretkulture. Dobra je svaka pretkultura koja se ukloni prije kolovoza, jer za sjetvu u prvim rokovima tlo treba pripremiti krajem kolovoza.
Čim se u kamilici pojave višegodišnji širokolisni korovi, treba mijenjati sjetvenu površinu. Sjeme kamilice je klijavo dvije do tri godine, ako je pravilno uskladišteno, a jednom posijano u tlo ostaje klijavo i više od deset godina. Uz dovoljnu prisutnost svjetla i vlage, sjeme proklija već peti dan poslije sjetve. Prvi rok sjetve je kraj rujna, a posljednji početak studenoga.
Najkvalitetnija kamilica upotrebljava se za dobivanje eteričnih ulja. Lošije klase svježe i otpad od dorade suhe kamilice, upotrebljavaju se za sve ostale prerađevine. Prema stanju cvijeta određuje se zrelost kamilice za berbu. Kada je 70 % cvjetnih glavica fiziološki zrelo (još se ne oblikuje sjeme, latice su u vodoravnom položaju), najbolje ju je brati.
Od kamilice se najviše upotrebljava cvijet, koji treba držati pod nadstrešnicom ili u zatvorenom prostoru, rasutu u sloju debljine do 30 cm. Zahvaljujući opuštajućim i blagotvornim učincima na probavu, kamilica je nesumnjivo jedan od najčešće korištenih cvjetova u infuziji.
Njegove blagodati poremećaja spavanja čine je jednom od bitnih biljaka u večernjem biljnom čaju. Cvjetovi kamilice također omogućuje liječenje određenih anksioznih poremećaja duljom uporabom tijekom nekoliko tjedana. Mogu se koristiti i u salatama, infuzijama ili za aromatiziranje jela u umacima.
