Izložbom “Vedrine” ljubuškog slikara i odvjetnika Ivana Hercega u Galeriji kraljice Katarine Kosače, zatvoreni su ovogodišnji Dani Matice hrvatske u Mostaru.
U prepunoj galeriji Hercegova slikarska nadahnuća notama su obogatile male violinistice i violinisti iz Glazbene škole Ivana pl. Zajca, a o samome umjetniku i njegovu djelu govorio je književnik i novinar Dragan Marijanović.
Marijanović je, o Vedrinama, između ostaloga, istaknuo:
“Slikar i odvjetnik Ivan Herceg već dugi slijed godina gradi gotovo nasljednu i naraštajnu tradiciju uspješnih slikara amatera u Hercegovini. Kao da brani svojevrsno pravo na nju!Osjećajno je Ivanovo slikarstvo, dovoljno osjećajno da se iz njega vidi i određena sjeta za tim vremenima kojih se tragovi i fizički miču iz našega vidnog dometa: sve što je staro kao da je, s vremenom, postajalo razlogom srama; u utrci za dostizanjem urbanoga na samoj granici s malograđanskim, mijenjali smo sve što smo mogli, ako smo za to imali novca”, dodao je.
“Sramili smo se svojih pradjedovskih ognjišta i satirali ih, nad njima uzdižući velike nove, uglavnom bespotrebne stambene ili gospodarske gabarite, zauvijek mijenjajući obzore i krajobraze. Uporno smo ubijali i eteričnost zavičaja po kojemu nas je poznavao svijet i na njemu zavidio. Ivan traži ostatke ostataka tragova prošlosti i slika ih, a da bi naraštaji koji dolaze doznali išta o ambijentima u kojima su živjeli njihovi stari”, naglasio je Marijanović.
“Običaji, glazba, književnost efikasnije su forme, također nezaobilazne, jer se bave baštinom, ali slikarstvo na ovaj, Ivanov način, poprima snagu dokumenta. Svjedočenja o podneblju kojemu se možda i može sve i ubiti, ali svjetlost i boje – nikada! To je, zapravo, njegovo pripovijedanje kistom.U svojemu opusu, Herceg se rado upušta i u likovno tematiziranje mediteranskih ambijenata, na koje je naslonjen – koliko zemljopisno, toliko i emotivno. Obala, zaobalje, protega do humskih motiva”, zaključio je.
Sam umjetnik kaže kako je izložbu posvetio svome pokojnom ocu Mati u povodu 28. godišnjice njegove prerane smrti. Zahvalio je Matici hrvatskoj i Mostarskom proljeću što su mu ukazali čast organizacijom ove samostalne izložbe u povodu samoga zatvaranja festivala.
Mostarsko proljeće koje je već drugu godinu “išlo” u odgođenom jesenjem terminu zbog pandemijskih (ne)prilika, zatvorio je počasni predsjednik MH Mostar akademik Josip Muselimović.
