Samo pet mjeseci nakon što je Fadil Novalić tvrdio da potrošačka korpa ne postoji ni u europskoj statistici i da je ona proizvoljna, kao i da ulje nije skuplje, već da ga možemo kupiti manje, Vlada FBiH prihvatila je prijedlog Federalnog zavoda za statistiku da i ova institucija, poput svih u regiji, ponovo počne s objavljivanjem iznosa minimalne i prosječne potrošačke korpe, piše avaz.ba.
Stizale optužbe
Entitetski zavod još od 2008. ne izračunava i ne objavljuje podatke o tome koliko je novca potrebno obitelji u FBiH kako bi preživjela mjesec. Iako je potrošačka korpa zadržana u statističkim izvješćima susjednih zemalja, pa i u entitetu RS, u FBiH je godinama nema.
U suštini, bilo je potrebno da se barem u službenim statistikama sakrije sramota kako živi većina građana u FBiH. Ipak, dok ne dobijemo službeno izvješće, bit će potrebno, kako je to proteklih dana najavljeno, formirati radnu grupu, uraditi metodologiju za izračun cijene potrošačke korpe…
S druge strane, iznos potrošačke korpe obračunava Savez samostalnih sindikata (SSS) BiH, koji je objavio podatak da su u prosincu 2021. minimalni troškovi četveročlane obitelji iznosili 2.265 KM i da su za 75,37 KM veći u odnosu na studeni.
Istovremeno, prosječna plaća u FBiH iznosi 999 KM, pa je jasno da u FBiH jedva preživljavaju i obitelji s dvoje uposlenih.
Predsjednik SSSBiH Selvedin Šatorović kaže da od ožujka 2019. redovno objavljuju podatke o minimalnim troškovima života i da Vlada FBiH nije imala ništa protiv toga sve do sredine 2020., kad je postalo jasno da cijene, posebno hrane i higijenskih proizvoda, stalno rastu i da sve više građana sve teže sastavlja kraj s krajem. Optužbe da se podaci „friziraju“ iz Vlade su počele stizati nakon zahtjeva da minimalna plaća u FBiH iznosi 1.000 KM.
– Federalni zavod za statistiku prestao je objavljivati, ali je nastavio raditi interno izračun korpe. U više navrata su nam potvrdili da se podaci koje mi objavljujemo gotovo potpuno poklapaju s njihovima. Nije točno da ne znaju metodologiju ili da se ona tek treba izmisliti, osim ako je nisu zaboravili – kaže Šatorović.
U SSSBiH očekuju da će, „nekim čudnim formulama“, podaci o „Vladinoj potrošačkoj korpi“ prikazivati znatno niže iznose.
– Pokušavat će nas ubijediti da previše jedemo, da se razbacujemo i da nam je za život potrebno onoliko novca koliko nam oni odrede – ističe Šatorović.
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić potvrđuje da se iznos potrošačke korpe redovno mjeri u zemljama okruženja, a na to je upozoravala i Vladu FBiH.
– Mjesečna potrošačka korpa mjeri kakva je kupovna moć, pogotovo u odnosu na prosječnu plaću, iako prosječna plaća uopće nije relevantna jer najveći broj ljudi živi od mnogo nižih primanja – kaže Cenić.
Umjesto potrošačke korpe, Zavod za statistiku radio je ankete o potrošnji domaćinstva u FBiH, a posljednja je objavljena za 2015., kada je utvrđeno da su prosječni mjesečni izdaci tročlane obitelji 1.508 KM.
Kada je riječ o indeksu potrošačkih cijena, s kojim se trebaju usklađivati plaće i mirovine u državi, Cenić kaže da se u Velikoj Britaniji mjesečno prate cijene 180.000, u SAD i EU 80.000 proizvoda, a u posebnoj kategoriji su reprezentativni proizvodi. Kod nas je u fokusu 617 artikala, uglavnom je to hrana.
– Kvalitetu naše statistike, zajedno s Kosovom, EUROSTAT uvrštava u najgore, jer podaci često nisu relevantni. Anketa o potrošnji stanovništva nije rađena od 2015. godine. Kažu da će je raditi do kraja godine, a ja kažem, daj Bože. Tvrdim da namjerno nije rađena – ističe Cenić.
