U duboko podijeljenoj Bosni, Hrvati u zemlji pokrenuli su nove pozive za sveobuhvatne izborne reforme zajedno s prijetnjama potencijalnim bojkotom predstojećih izbora, izazivajući strah da osiromašenu balkansku naciju čeka novi period nestabilnosti, piše AFP.
U Mostaru u južnoj Bosni i Hercegovini, koji zajednica smatra središtem Hrvata, odjek crkvenih zvona prati islamski ezan duž slikovitog kamenog mosta podijeljenog grada koji povezuje hrvatske četvrti s muslimanskom četvrti. Ali zvuci harmonije na površini potvrđuju rastuće nezadovoljstvo bosanskih Hrvata zbog, kako kažu, nedostataka u izbornom sistemu koji su umanjili njihovo pravo da izaberu svog predstavnika.
Mostar je bio razoren tijekom rata u Bosni početkom 1990-ih, koji je razbio zemlju po etničkim linijama. Desetljećima kasnije, preokret među bosanskim Hrvatima dolazi kada secesionističke pretnje srpskog lidera u zemlji izazivaju zabrinutost da je Bosna ponovo na ivici sukoba.
– Ili ćemo riješiti problem mirnim razdvajanjem, ili ćemo kuću, državu, učiniti udobnom za sve – izjavio je za AFP u Mostaru Petar Vidić, 48-godišnji bivši hrvatski vojnik.
Tročlano predsjedništvo Bosne
Brutalni rat u Bosni i Hercegovini okončan je mirovnim sporazumom 1995. godine prema kojem je zemlja podijeljena na dva dijela – jedan kojim vladaju etnički Srbi i muslimansko-hrvatsku federaciju. Zemlja ima tročlano rotirajuće predsjedništvo koje čine predstavnici tri zajednice, Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Ali muslimansko stanovništvo Federacije, poznato kao Bošnjaci, čini oko 70 posto od njenih 2,2 milijuna stanovnika. To im daje ogromnu brojčanu superiornost na biralištima i faktičku kontrolu nad tim tko može biti izabran da vodi Hrvate na predsjedničkom nivou.
– U Predsjedništvu su dva muslimanska i jedan srpski član – kaže se uobičajena izreka u političkim krugovima bosanskih Hrvata, piše AFP.
Ali za mnoge Hrvate u Bosni to pitanje nije trivijalno. Nakon godina nezadovoljstva, mnogi bosanski Hrvati predlažu bojkot predstojećih općih izbora u listopadu.
Nije logično
Tijekom konferencije u Mostaru u veljačiu, bosanskohercegovačke stranke okupile su se kako bi planirale svoje sljedeće korake, pozivajući na hitne reforme. Ali nisu najavili sveopći bojkot.
– Nisu ispunjeni formalni uvjeti za organizaciju izbora dok se Izborni zakon ne promijeni kako bi se osiguralo da sve tri etničke grupe budu legitimno zastupljene – rekao je Dragan Čović, čelnik najveće hrvatske stranke u BiH.
Ilija Cvitanović, još jedan političar bosanskih Hrvata, zauzeo je još tvrđi stav.
– Ako neko misli da može oduzeti legitimitet hrvatskom narodu, potisnuti ga, onda će za to morati da odgovara – rekao je Cvitanović novinarima.
Hrvatske stranke žele mehanizam koji bi im omogućio da biraju vlastite predstavnike u predsjedništvu i gornjem domu parlamenta, čemu se žestoko protive vladajuće bošnjačke stranke.
Sadašnji hrvatski predstavnik u predsjedništvu Željko Komšić, kojeg zapravo podržavaju Bošnjaci, također kritizira tu ideju za koju kaže da bi bio “izborni zakon utemeljen na aparthejdu”.
Za mnoge bosanske Hrvate, međutim, reforme su neophodne kako bi se spriječile dalje podjele ili moguća secesija u ionako duboko rascjepkanoj zemlji.
– Da, svi bismo trebali imati ista prava. Zašto bi neko koga ne biraju Hrvati trebao predstavljati Hrvate? Nije logično – rekao je Sima Pehar, 78-godišnji hrvatski umirovljenik.
Svi odlaze
Međutim kritičari nedavnog pokretanja reformi kažu da bi to služilo samo interesima političke elite u, kako kažu, nefunkcionalnoj zemlji koja je nastavila stagnirati čak i nakon završetka rata. Čak i u miru, kažu, Mostarom već dugo vladaju tvrdolinijaši s obje strane.
– Ništa se neće promijeniti za građane Bosne i Hercegovine eventualnim reformama izbornih pravila – rekla je analitičarka Ivana Marić za N1, te dodala: Ovo je samo još jedna priča za zaokupljanje misli i sprječavanje da razmišljaju o konkretnim stvarima.
– Svi odlaze iz Bosne – Hrvati, Bošnjaci i Srbi. Ekonomija je katastrofa. Oni koji nama upravljaju mašu prijetnjom rata i ljudi bježe – rekao je penzioner Pehar.
U međuvremenu, pregovori o mogućim reformama koje podržava Zapad zapeli su, raspirujući bojazni od bojkota, novih nemira i mogućeg pokušaja raspuštanja Federacije BiH.
– Uvjeren sam da će se kriza nastaviti ako se Izborni zakon ne promijeni – rekao je analitičar Zoran Krešić.
– To je loše za cijelu BiH i njezinu euroatlantsku budućnost i odrazit će se nažalost na ljude – dodao je on, piše AFP.
