Vlada Hercegovačko-neretvanske županije uključila se, kao partner, u suorganizaciju velike znanstveno-stručne konferencije o dobrom upravljanju i pametnom gospodarenju otpadom koja je, pod nazivom ”4ADA” odnosno ”Za ADU”, održana danas u čapljinskom hotelu ”President”.
Udruga ”Life”, zajedno s Vladom HNŽ-a, Gradom Čapljinom i ”Cleantech HUB” znanja Sveučilišta u Mostaru, organizirala je ovaj događaj koji, u prvomu redu, tematizira neodgovarajuće zbrinjavanje otpada na hercegovačkom kršu, s naglaskom na moguće dalekosežne posljedice neadekvatnosti čapljinske deponije ”ADA”, smještene u samomu središtu Grada još od 1950. godine.
”Otpad je gorući globalni problem današnjice u cijelomu svijetu, tako i u BiH. Čapljinska ”ADA” jest legalna, ali je potpuno neadekvatna deponija i, s obzirom na prijetnje koje ona objektivno nosi po okoliš i zdravlje ljudi, želimo osvijestiti i širu javnost i mjerodavne instance vlasti na svim razinama, kako u BiH tako i u susjedstvu, da to nipošto nije problem Čapljine, nego potencijalna opasnost za cijelu regiju pa i za južni prostor Republike Hrvatske”, istaknuli su organizatori.
Pozdravne riječi uputili su predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, koji je kao visoki pokrovitelj otvorio Konferenciju, te državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u Vladi Republike Hrvatske dr. sc. Mario Šiljeg i čapljinski gradonačelnik dr. Smiljan Vidić.
Predsjednik Vlade HNŽ-a dr. sc. Nevenko Herceg sudjelovao je u radu središnjega panela ”Zdravlje i okoliš”.
”Otpad, kao jedan od najvećih okolišnih izazova današnjice, dovodi do smanjenja uporabljivosti resursa i tako izravno utječe na mogućnosti gospodarskoga razvitka društva. Uzimajući u obzir negativne utjecaje neodgovarajućega zbrinjavanja otpada po okoliš i ljudsko zdravlje, jasno je da su samoodrživi integralni sustavi upravljanja otpadom temeljna strateška odrednica razvitka svakoga društva. Upravo je otpad središnja tema novoga strateškog smjera razvoja gospodarstva 21. stoljeća, tzv. kružnog gospodarstva. Taj koncept predstavlja održivu alternativu ustaljenom modelu linearnoga gospodarstva koji se oslanja isključivo na korištenje resursa i stvaranje otpada, a koji je doveo do toga da čak 90 % sirovina u proizvodnji postaje otpadom i prije negoli proizvod napusti proizvodni pogon, a 80 % gotovih proizvoda postaje otpadom u prvih šest mjeseci od nastanka. Primjena modela kružnoga gospodarstva predviđa smanjenje količine otpada na minimum, ponovnom uporabom, popravkom, obnavljanjem i recikliranjem postojećih materijala i proizvoda. Nažalost, prema Izvješću o kružnomu gospodarstvu iz 2021. godine, svjetsko je gospodarstvo tek 8,6 % kružno, a čak 91,4 % svega što koristimo odlazi u otpad”, kazao je, između ostaloga, dr. Herceg, govoreći i kao sveučilišni profesor upravo na katedri zaštite okoliša i održivog razvoja.
”Postupanje s otpadom prema načelima kružnoga gospodarstva temelji se na načelima hijerarhijskoga gospodarenja otpadom, što je ugrađeno i u zakonska rješenja kao i u strateško-planske dokumente na svim razinama vlasti u BiH. Jedno od temeljnih načela jest upravljanje otpadom na regionalnoj razini. Razvijanje regionalnih centara za zbrinjavanje otpada, sanacija „crnih točaka“ u okolišu i zatvaranje otvorenih odlagališta utvrđeni su kao prioriteti Strategije upravljanja čvrstim otpadom BiH. Izgradnjom tih centara rješava se problematika brojnih nesanitarnih odlagališta, ali i pitanje samoodrživosti izgrađenih objekata”, dodao je Herceg u svojemu izlaganju, podsjetivši i na činjenicu da je važnost problematike sanitarnoga zbrinjavanja otpada i problematike otvorenih odlagališta istaknuta i u Strategiji razvitka HNŽ-a za razdoblje do 2027. godine, te nacrtu Plana gospodarenja otpadom u HNŽ za isto razdoblje.
Na Konferenciji su, kroz uvodna izlaganja i tri panela (Zdravlje i okoliš / Tehnološka rješenja / Financijska rješenja), o utjecaju otpada na okoliš i ljude te o načinu odlaganja i trajnoga rješavanja otpada, govorili vodeći stručnjaci za zaštitu okoliša, proizvođači opreme za različne oblike uporabe otpada, predstavnici akademske i lokalne zajednice koji su izravno sudjelovali u oblikovanju učinkovitih centara za upravljanje otpadom, te toksikolozi i liječnici.
