Ove godine navršava se punih šest stoljeća od prvog pisanog spominjanja grada Blagaja.
Prvi indirektni pisani izvori o gradovima Zahumljana, pa tako i o Blagaju, potječu iz „Spisa o narodima” bizantijskog cara i pisca Konstantina Porfirogenita nastalih između 948. i 952. godine, u kojima se spominju dva grada – Bona i Hum.
Vrelo Bune
Međutim, prvi pisani izvor u kojem se spominje je Ugovor o miru između vojvode Sandalja Hranića i Mlečana od 1423. godine, izdat „u našem gradu Blagaju”.
U 15. stoljeću spominje se u sve tri povelje aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa V.
Potvrđuje to i naš ugledni povijesničar prof. Enver Imamović, napominjući da, kada se kaže Blagaj, šire mase znaju da je riječ o Starom gradu u Hercegovini, koji se nalazi iznad vrela Bune u Blagaju. Stari grad Blagaj je, inače, nacionalni spomenik BiH.
Prof. Imamović navodi da je prilikom posljednjih arheoloških iskopavanja koje je predvodio naišao na ostatke i pretpovijesnog razdoblja na tom mjestu. Praktično, bio je uporište kroz sve epohe, a vjerojatno je najpoznatiji po tome što je dugo vremena bio u posjedu najpoznatije hercegovačke, u to vrijeme zvane humske, obitelji Vukčić Kosača.
– Tu je stolovao hercegovački vojvoda i bosanski vladar Stjepan Vukčić Kosača i tu se rodila kraljica Katarina. Taj grad je, uz Srebrenik, jedan od najbolje sačuvanih impozantnih gradova koji je imao izuzetnu povijesnu ulogu. Dugo su se zbog njega vodili ratovi, razne struje, protivnici, neprijatelji, a činjenica je da ga ni 1463. godine nije mogao osvojiti sultan Mehmed el-Fatih. To je uspio 1465. godine, kada postaje turska tvrđava, a po preuzimanju Turci su tu izgradili džamiju i vidljivi su ostaci mihraba – kazao je Imamović.
Izložba fotografija
Ovaj važan jubilej bit će obilježen manifestacijom „600 godina od prvog pisanog spomena grada Blagaja“, u organizaciji Doma kulture Blagaj. Prvi sadržaj je izložba pod nazivom „Blagaj kroz 20. stoljeće“, koju je priredio Muzej Hercegovine Mostar.
Izložba obuhvata pregled pisane riječi iz periodike s početka 20. stoljeća, odnosno novina kao što su „Gajret“, „Jugoslovenski list“, „Bosanskohercegovačke novine“, „Bošnjak“, „Domovina“… itd. o Blagaju te fotografija Blagaja iz 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća.
Brojni sadržaji
Prema riječima direktora Doma kulture Blagaj Saudina Guje, u okviru manifestacije bit će priređeni brojni sadržaji u narednom periodu, od književnih i glazbenih programa, do znanstvenog skupa koji će predvoditi prof. Imamović.
