Ministarstvo trezora SAD stavilo je danas na crnu listu osim bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića Osmice, i narkobosa Edina Gačanina Titu i Dragana Stankovića, direktora Uprave za geodetske poslove RS-a.
Edin Gačanin Tito je vođa narkokartela “Dino i Tito”, koji je godinama živio u Dubaiju odakle je upravljao poslovima.
On je uhićen krajem prošle godine nakon otvaranja poruka iz Sky aplikacije. Američka DEA smatra ga jednim od 50 najvećih svjetskih trgovaca drogom.
Zašto je Gačanin sankcioniran
– Edin Gačanin (Gacanin) jedan je od najplodnijih svjetskih trgovaca drogom. Rodom iz Sarajeva, Gačanin je vođa kartela “Tito i Dino”, koji uključuje članove njegove obitelji i prijatelje iz BiH. Pored pokušaja trgovine narkoticima u više zemalja, Gačaninov kartel je umiješan u pranje novca i usko je povezan s grupom za organizirani kriminal Kinahan, transnacionalnom kriminalnom organizacijom koju je OFAC ranije sankcionirao u skladu sa E.O. 13581, sa izmjenama i dopunama E.O. 13863, zbog svoje uloge kao značajne transnacionalne kriminalne organizacije.
OFAC danas sankcionira Gačanina na osnovu E.O. 14059 jer je sudjelovao ili pokušao da se uključi u aktivnosti ili transakcije koje su materijalno doprinijele međunarodnom širenju nedozvoljenih droga ili sredstava za njihovu proizvodnju ili predstavljaju značajan rizik od materijalnog doprinosa.
Današnje sankcije Gačaninu usko su koordinisane sa SAD. Uprava za borbu protiv droga, Agencija Europske unije za suradnju u provođenju zakona Europol, te zemlje Nizozemske, Francuske i Belgije – navode iz OFAC-a.
Zašto je Dragan Stanković sankcioniran
Dragan Stanković se također našao na crnoj listi SAD. Stanković je direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske.
– Kao vršilac dužnosti direktora, a kasnije i direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP), državljanin BiH Dragan Stanković (Stankovic) vodio je agenciju odgovornu za Zakon o nepokretnoj imovini RS iz travnja 2022. godine koji je direktno doveo u pitanje ustavni poredak BiH, koji podriva Dejtonski mirovni sporazum. Kako je utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine, koji uključuje današnji ustav BiH i koji nastavlja biti osnova za strukturu vlasti u BiH, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske. Zakonom o imovini RS pokušana je uzurpacija državne vlasti BiH nad državnom imovinom koja se nalazi u RS kršeći odluke Ustavnog suda BiH, Ustav BiH i zabranu raspolaganja državnom imovinom iz 2005. koju je nametnuo Ured visokog predstavnika. Stanković je u svojim javnim izjavama o imovinskom zakonu koji su podsjećali na one predsjednika RS-a pod sankcijama SAD Milorada Dodika i drugih lidera RS-a, tvrdio da država nema nadležnost nad nepokretnom imovinom koja se nalazi u RS-u. Ustavni sud BiH je 22. rujna 2022. godine zaključio da je imovinski zakon, kao i njegovi prethodnici, u suprotnosti sa Ustavom BiH, koji je u cijelosti priložen kao Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma.
OFAC danas imenuje Stankovića na osnovu E.O. 14033 da je odgovoran ili suučesnik, ili da je direktno ili indirektno sudjelovao u činu koji je opstruirao ili prijetio provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma – navodi se iz OFAC-a.
