Kao temeljna kulturna ustanova bosanskohercegovačkih Hrvata, Hrvatsko kulturno društvo Napredak prošle godine obilježilo je 120 godina od utemeljenja, na svom putu prosvjetiteljskog i kulturnog rada. Tom prigodom smo za Glas kulture imali priliku porazgovarati sa konzulom Republike Hrvatske u Banjoj Luci gosp. Zoranom Piličićem koji redovito podržava kulturne događaje u organizaciji banjolučke podružnice HKD Napredak i tako svojim djelovanjem, ali i suradnjom sa podružnicom daje značajnu podršku u očuvanju hrvatske kulturne baštine u Banjaluci.
Upućeni ste u rad banjolučke podružnice HKD Napredak i redovito podržavate kulturne manifestacije koje ona organizira. Koliki je, po Vama, značaj ovakvih događaja u gradu na Vrbasu?
Značaj revitalizacije i ponovnog oživljavanja rada banjolučke podružnice HKD Napredak je od izuzetne važnosti za grad Banjaluku. Upravo putem intenzivnih kulturnih događanja i zbivanja u organizaciji HKD Napredak podružnica Banja Luka ponovno se pokazuju vrijednosti kulturne baštine i tradicije Hrvata banjolučkog kraja, koji su dali značajan pečat i iznimnu ostavštinu na ovim prostorima. Pogotovo je to značajno u ovim teškim vremenima koja su opterećena neizvjesnošću, kako egzistencijalnom tako i političkom, i kada kulturna tradicija i baština jednog naroda mogu podignuti moral i klonuli duh ljudi, u ovom slučaju Hrvata. Zato je značaj kulturnih događanja u organizaciji HKD Napredak-podružnica Banja Luka velik i nemjerljiv.
Mislite li da bi Banjalučani, a i drugi građani ubrzo mogli prepoznati važnost njegovanja hrvatske kulturne baštine u gradu, poput kulturne baštine udruženja raznih nacionalnih manjina koja također sačinjavaju bogati mozaik ovog grada? Da li je kultura danas doista dostupna svima?
Kultura u svakom društva predstavlja duhovnu okrepu i hranu za dušu svih građana. Kroz kulturu i kulturna događanja prepoznajemo ono najbolje u svakom narodu, ono što jedan narod čini narodom u punom značenju te riječi. Veliki pečat i kvalitativnu vidljivost svakoj sredini daje kultura. Mnoge sredine i gradovi u svijetu su poznati po svojim kulturnim vrednotama i događanjima i kao takvi su opće prihvaćeni od sviju, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost. Upravo ta univerzalna vrijednost kulture i baštine je dragulj koji svi moramo njegovati. I u Banjaluci sve se više prepoznaje i počinje vrjednovati hrvatska kulturna baština. To je još uvijek daleko od onoga kako bi to trebalo biti, ali zato je toliko važna pionirska uloga HKD Napredak na tom polju. HKD Napredak Banja Luka, zahvaljujući upravo entuzijazmu i energiji njegovog čelništva i njegove predsjednice Ružice Grozdić Ševarika, sije sjeme koje će, nadamo se svi, uroditi bogatim kulturnim plodovima prepoznatljivosti uloge i značaja hrvatske kulturne baštine na karti prepoznatljivosti i pozicioniranja Banja Luke. Nadam se da će i čelništvo grada Banja Luka prepoznati tu dodanu vrijednost koju čine razne kulturne manifestacije, neovisno o kojemu narodu se radi, jer to je onaj sukus i krajnji ukras koji jednu sredinu izdiže iznad prosjeka i čini ju prihvatljivom i prepoznatljivom po kvaliteti života svih građana i naroda koji tu žive.
Novi trendovi mijenjaju sve ono što je dosad za nas bila svakodnevnica. Mislite li da sa tim gubimo zainteresiranost za svim onim što čini jedan narod posebnim, a to su kultura, običaji i jezik?
Danas se u svijetu, u eri digitalnog društva i brzog dostupa svim krajevima našeg planeta, događanja i zbivanja odvijaju nevjerojatnom brzinom. Sve to je istoga trenutka dostupno na zaslonima naših mobitela, televizora i ostalih elektronskih novatorija. Zaslijepljeni smo društvenim mrežama, koje prije svega vrlo plošno i senzacionalistički pristupaju društvenim pojavnostima. U tome nema dubinskog i promišljenog pristupa, a pogotovo nema onog što oplemenjuje dušu i duh čovjeka. Zatrpani smo negativnostima koje vrlo štetno djeluju na našu psihu, a samim tim negativno se reflektira i na društvenu zbilju. Ljudi danas vrlo malo čitaju jer za to nemaju vremena, a i kada imaju vremena izvor njihovih kulturnih spoznaja postaju kratke i oskudne reference i osvrti s društvenih mreža i portala. To svakako nije dovoljno i jedan je od glavnih uzroka gubitka interesa ljudi za izvorna kulturna zbivanja i događanja. Zoran primjer je uporaba i korištenje jezika, koji je glavno obilježje jednog naroda. Danas ljudi, a poglavito mladi ljudi, drže da je korištenje izvornog i standardnog govora svoga naroda nepotrebno i zastarjelo te sve više koriste tuđice i strane riječi te razne neprirodne i gramatički neispravne skraćenice koje nagrđuju i uništavaju strukturu izvornog književnog i standardnog jezika jednog naroda. Sve to neprijeporno uništava izvorni duh, dušu i bitak svakog naroda. Stoga je velika odgovornost sviju nas, a poglavito države, kulturnih institucija, udruga i društava da učinimo sva kako bi se izbjeglo površno pristupanje kulturi, jeziku, tradiciji i običajima. Time ćemo spriječiti i degradaciju nas ljudi kao intelektualnih bića i nadarenih kreatora koji svojim djelima i kreacijama na području kulture, umjetnosti i tradicije oplemenjuju dušu, ne samo pojedinca nego društva i naroda u cjelini.
Kao konzula Republike Hrvatske u Banjaluci, što Vas ovdje najviše motivira da ustrajete u svojim dužnostima i radite sa ljudima ovog područja?
Kao čovjek i Hrvat rođen u Banjoj Luci, za ovaj kraj me vežu upravo moji preci, moja tradicija i kultura hrvatskog naroda. Ogromna je kalvarija i stradanje hrvatskog naroda kroz brojna minula stoljeća, od turskih osvajanja do posljednjeg rata na ovim prostorima. Posljednje veliko stradanje, kojega smo neposredni svjedoci, je kalvarija posljednjeg rata. Teške su posljedice toga rata za hrvatski narod u BiH. Broj Hrvata u BiH se prepolovio u odnosu na prijeratno vrijeme. Veliki broj Hrvata je prognan i raseljen diljem svijeta, a oni koji su ostali, kao i mnogi drugi građani u BiH, žive vrlo teško u ozračju neizvjesnosti i egzistencijalne nesigurnosti. Sve to je, uz moje porijeklo, glavni motiv da ustrajem u obnašanju svojih dužnosti i dam moj mali i skromni, ali od srca i velike volje, doprinos očuvanju položaja i statusa Hrvata koji im, kao konstitutivnom i izvornom narodu u BiH, i pripada. Jedan od temeljnih stupova opstanka svakog naroda, a samim tim i Hrvata na ovim prostorima je kultura, tradicija i baština i stoga ću i dalje, i kao Hrvat porijeklom iz BiH i kao generalni konzul, učiniti sve kako bi se ta svijest o vrijednosti kulture i baštine očuvala i osnažila kod hrvatskog naroda.
HKD Napredak je prošle godine obilježio i 120 godina od osnutka. Vjerujete li da je i novoobnovljena banjolučka podružnica na dobrom putu uspona, poput drugih podružnica u BiH i da li su dosadašnje aktivnosti prepoznate i van granica Bosne i Hercegovine?
120 godina postojanja jedne kulturne institucije kao što je HKD Napredak dokaz je žilavosti, nepobjedivosti i optimizma hrvatskog naroda u BiH. Nije bilo lako preživjeti 120 godina u BiH. To nije lako ni u jednom sasvim normalnom i uređenom društvu, a time je, znajući kroz kakve je povijesne mijene i turbulencije prošla BiH, vrijednost takvog uspjeha u BiH još veća i značajnija. HKD Napredak nije obično kulturno društvo, ono je sinonim hrvatskog bitka i postojanja u BiH. Upravo je HKD Napredak svojim sto dvadesetogodišnjim radom i djelovanjem na području kulture i obrazovanja očuvalo prijeko potrebnu svijest o pripadnosti hrvatskom narodu kroz ta turbulentna i teška vremena kada su mnogi društveni faktori i politički režimi pokušali uništiti i zatrti nacionalnu svijest Hrvata. Na tragu te plemenite zadaće vidim i ulogu HKD Napredak u Banja Luci. Obnoviteljski rad te Napretkove podružnice već je prepoznat i van granica BiH. To su zaslužili u svega tri godine svoga djelovanja, zahvaljujući prije svega organizaciji niza vrlo kvalitetnih kulturnih manifestacija, koje su prepoznate po svojoj kvaliteti i vrijednosti i izvan BiH. Ne sumnjam ni najmanje da će u vremenu koje dolazi banjolučka podružnica HKD Napredak biti jedna od najboljih podružnica ne samo u BiH nego i izvan njezinih granica. Ja im u tome želim doista i iskreno sve najbolje.
Ovaj program realizira se u suradnji s fondacijom Friedrich Ebert Stiftung
