KOLONA SJEĆANJA – Državni vrh zajedno u Jasenovcu. Plenković: ‘Napravili smo velike korake naprijed oko ustaškog pozdrava’
JASENOVAC – Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika Cvijet kod kojeg su položili ruže, državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, antifašisti, preživjela zatočenica Nevenka Končar i članovi obitelji stradalih odali su u nedjelju počast žrtvama ustaškog logora Jasenovac.
Prethodnih godina predstavnici židovske nacionalne manjine komemorirali su zasebno, prošle godine to je učinio i predsjednik Republike Zoran Milanović, a ove je godine na komemoraciji u povodu 78. obljetnice proboja posljednjih zatvorenika iz ustaškog logora bio cijeli državni vrh, zajedno s predstavnicima svih manjina te predstavnicima antifašista.
Pred kraj Drugog svjetskog rata, rano ujutro, 22. travnja 1945. godine posljednjih 600 zatvorenika krenulo je u proboj iz koncentracijskog logora u koji su ustaške vlasti zatvarale i u njemu ubijale ljude zbog njihove vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Sam proboj preživjelo je stotinjak logoraša.
MIlanović i Plenković su se uglavnom ignorirali što pokazuje i video.
Premijer @AndrejPlenkovic i predsjednik Milanović @Ured_PRH na zajedničkom događaju u Jasenovcu. Nisu se ni pogledali, Milanović Plenkoviću bio okrenut leđima #n1info pic.twitter.com/UienWIaGgQ
— Katarina Brecic (@kbrecic) April 23, 2023
Plenković: Veliki korak naprijed
Premijer Andrej Plenković pozdravio je u nedjelju dolazak izaslanstva židovske nacionalne manjine na komemoraciju u Jasenovac te rekao da je dolazak cijelog državnog vrha i predstavnika svih nacionalnih manjina važna poruka i ocijenio da će tako biti i idućih godina.
“Drago mi je da su s nama i predstavnici židovske zajednice. To je važna poruka, poruka gdje smo se okupili zaista ove godine svi, i mislim da je to dobro i da će ta poruka imati svoju rezonanciju i da će tako biti u godinama koje su pred nama”, rekao je premijer u izjavi novinarima nakon komemoracije u povodu 78. obljetnice proboja posljednjih zatvorenika iz ustaškog logora Jasenovac.
Prethodnih godina predstavnici židovske nacionalne manjine komemorirali su zasebno, nezadovoljni odnosom države prema isticanju ustaških simbola u javnosti.
Premijer je istaknuo kako su u Jasenovac došli iskazati pijetet i poštovanje i prisjetiti se svih žrtava holokausta, žrtava svih totalitarnih režima.
S porukom mira, porukom tolerancije, istaknuo je, ali i s porukom da je u obrazovnom sustavu nužno govoriti o tim temama, podsjećati na sve strahote koje su se dogodile tijekom Drugog svjetskog rata, podsjećati na zločinački karakter NDH i upozoravati da se tako nešto ne smije i nikada neće ponoviti.
Podsjetio je i da Hrvatska ove godine prvi put predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) te da je usvojila IHRA-ine definicije antisemistizma.
“Činit ćemo i dalje napore kako bismo emancipirali ovu temu, podigli svijest o borbi protiv antisemitizma i na taj način, osobito mladim generacijama, prenijeli one traumatične trenutke povijesti koji su važni i u vezi kojih moramo imati jasne i decidirane stavove, a naravno i obrazovni sustav koji će graditi mlade ljude svjesne tih zbivanja tijekom Drugog svjetskog rata”, poručio je.
Upitan za nezadovoljstvo Koordinacije židovskih općina zbog toga što korištenje ustaškog pozdrava i isticanje ustaških simbola nije sankcionirano kroz Kazneni zakon, premijer je rekao da su u Hrvatskome saboru usvojene izmjene Zakona o prekršajima, kojima su za takve postupke znatno povećane kazne, što smatra “korakom u pravom smjeru” jer će “znatno odvratiti sve koji kane taj pozdrav koristiti”.
U ovom trenutku to nije tema, odgovorio je na pitanje novinara hoće li se korištenje ustaškog pozdrava u budućnosti “uvrstiti” u Kazneni zakon.
“A znamo da je praktički i trenutno sve to skupa i zabranjeno i da oni koji provociraju na taj način najviše štete čine reputaciji Hrvatske, najviše štete čine našem međunarodnom ugledu. I mislim da je kroz nekoliko zadnjih godina ta tema ipak svedena na jedan jako, jako, uski i imali krug ljudi i da smo napravili velike korake naprijed. To se vidi i u javnom životu”, rekao je.
Lošom porukom ocijenio je korištenje ustaškoga pozdrava u Saboru, što je napravio zastupnik Mosta Miro Bulj. “To je loša poruka onoga tko je to izgovorio. (…) Zastupnici koji to izgovaraju neka im to bude na sliku i priliku”, rekao je.
Novinari su ga pitali i kako bi se on, da je sudac, odnosio prema onima koji koriste ustaški pozdrav, a premijer je odgovorio kako postoji niz presuda sudova te sudska praksa.
“Ono što je važno da mi u javnom prostoru generiramo jednu novu kulturu, kulturu dijaloga, kulturu jasnih osuda onih režima koji su bili totalitarni i pod čijim su se vodstvom događale strahote kao što se događale u Jasenovcu”, dodao je.
Habulin: Ni mi nismo zadovoljni
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin rekao je u nedjelju u Jasenovcu da nisu zadovoljni donesenim izmjenama zakona o prekršajima i poručio da isticanje fašističkih pozdrava i znakovlja treba biti u kaznenom zakonu, kao u Njemačkoj i Austriji.
Nakon što je Ognjen Kraus iz Koordinacije židovskih općina danas prozvao Milorada Pupovca i Veljka Kajtazija, predstavnike Srba i Roma, da nisu učinili ništa da se donese Kazneni zakon koji bi kažnjavao ustaški pozdrav i simbole, Habulin je na pitanje novinara odgovorio da nisu ni oni zadovoljni.
“Ako je nešto u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske, onda to ne može biti prekršaj, to je kazneno djelo. Po uzoru na ono što su uradili Nijemci i Austrijanci sa svojim kaznenim zakonom, a ugradili su isticanje nacifašističkih znakovlja pozdrava i itd., i kod nas je potrebno staviti u Kazneni zakon i tako regulirati i pravno rješavati ovu problematiku koja nam se pojavljuje”, izjavio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH).
Habulin smatra da je potrebno jasno definirati postupanje policije u određenoj situaciji, a istaknuo je i pitanje ujednačenosti sudske prakse, koju ni sad nemamo ujednačenu. Nije siguran, kaže, da će se to izmjenama zakona dobiti.
Nakon komemoracije u Jasenovcu poručio je da u preostalih 364 dana treba rješavati problematiku koja se, kako je izjavio, nagomilala unatrag 30 godina.
“Znamo o čemu je riječ, riječ o fašizaciji koja se nije dogodila samo ovdje u Hrvatskoj, događa se i u ostatku Europe, u zemljama koje su članice Europske unije, također imamo istu situaciju, sličnu. Međutim, nas zabrinjava situacija ovdje kod nas”, rekao je Habulin.
Jandroković: Važno je zajedništvo
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u nedjelju je nakon odavanja počast žrtvama ustaškog logora Jasenovac istaknuo kako je važno da su ovoga puta na komemoraciji svi bili zajedno te izrazio nadu da će to biti model po kojem će se memorirati žrtvu Jasenovca svake godine.
“Hrvatski sabor pokrovitelj je komemoracije u Jasenovcu. I ove godine iskazali smo pijetet, poštovanje prema žrtvama, osudili smo zločin, osudili smo zločinački režim koji je doveo do toga da ubija ljude baš zbog njihove vjere, nacije ili političke pripadnosti”, rekao je predsjednik Sabora.
Ponovno istaknuvši kako biti tu znači iskazati solidarnost i poštovanje prema žrtvi, Jandroković je naglasio kako je važno da “smo ovoga puta svi bili zajedno, da je sve proteklo kako treba”.
Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih, među kojima je najviše bilo Srba (47.627), Roma (16.173) i Židova (13.116). Ubijeno je 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 dijete do 14 godina.
Ruže podno spomenika arhitekta Bogdana Bogdanovića položili su i počast stradalima odali predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković s izaslanstvima.
Počast su odali predstavnici obitelji stradalih, predstavnici Koordinacije židovskih općina u RH predvođeni predsjednikom Koordinacije Ognjenom Krausom, Saveza antifašističkih boraca i antifašista predvođeni Franjom Habulinom i bivšim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, Srpskog narodnog vijeća predvođeni saborskim zastupnikom Miloradom Pupovcem te Saveza Roma u RH “Kali Sara” predvođeni saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem i predsjednicom Saveza Suzanom Krčmar.
Komemoraciji su nazočila i izaslanstva veleposlanstava u Hrvatskoj, među njima i izraelskog, kao i predstavnici političkih stranaka, institucija, udruga i gradova.
U sklopu komemoracije, koja se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, uz prigodni glazbeni program u kojem je, tradicionalno, izvedena i zborska arija “Va, pensiero” iz opere “Nabucco” Giuseppea Verdija, čitani su ulomci iz svjedočanstva preživjelih zatočenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, katoličkih i islamskih vjernika.
Negacija ljudskosti
Uoči komemoracije u Jasenovcu u povodu 78. obljetnice proboja posljednjih zatočenika ustaškog logora predsjednik SDP-a Peđa Grbin i Sandra Benčić (Možemo) ocijenili su kako se u Hrvatskoj i dalje relativiziraju zločini tog režima i ne čini dovoljno po pitanju povijesnog revizionizma.
“Ono što se ovdje događalo od 1941. do 1945. bilo je strašno. Negiralo se ljudskost i pokazalo kako je malo potrebno da od ljudi postanemo životinje koje ubijaju, muče i zatvaraju druge, samo zato što su drugačiji – jer su druge nacionalnosti, vjere, političkog stava”, izjavio je Grbin u Jasenovcu.
Istaknuo je kako se sve može dogoditi ponovno ako ne njegujemo sjećanje te se pravimo da je ono nebitno.
“To je minimum koji dugujemo ne samo žrtvama ustaškog logora Jasenovac i onima koji su 1945. ustali da spase svoj goli život i pobjegnu odavde. To je naša obveza i dužnost”, rekao je Grbin.
Najavio je da će SDP pokrenuti inicijativu da se promijene nazivi u općinama i gradovima gdje još uvijek postoje ulice, trgovi i druga mjesta koja nose imena po osobama i događajima iz ustaškog režima.
U Hrvatskoj još uvijek prisutna potreba relativiziranja ustaških zločina a jedan od načina na koji se to mogli ispraviti prošli tjedan, a što je propušteno, jest da kao se kao društvo odredimo kako ćemo tretirati ustaško znakovlje i pozdrav, kazao je Grbin
Naš stav je da to mora biti riješeno kroz kazneni zakon jer povećanje prekršajnih kazni kroz prekršajni zakon nije dovoljno. Povećanje novčane kaznene znači ništa i nije presudno, nego postupanje tijela koja bi trebala pokretati te postupke a koja su, smatra Grbin, posljednjih godina pala na ispitu.
“Vlada apsolutno ne čini dovoljno. Zato je i dvolično što Hrvatska u ovom trenutku predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust. jer sve što bi trebali napraviti na čelu te organizacije, i što bi trebali nagovoriti druge, mi kod kuće nismo spremni. Upravo zbog Vlade i onog tko je na čelu”, rekao je Grbin.
Benčić: Važno je da smo danas svi zajedno
Saborska zastupnica stranke Možemo Sandra Benčić izjavila je kako je važno da su se danas svi okupili na zajedničkoj komemoraciji u Jasenovcu.
“Važno je da smo danas svi ovdje zajedno, da bez obzira na desetljeća koja prolaze ne zaboravljamo na žrtvu tih ljudi i kakve je naravi bio režim koji je pobio desetke tisuća ljudi samo zato što su bili druge nacionalnosti, boje kože ili politički nepodobni”, izjavila je Benčić.
“Važno je da se toga prisjetimo jer smo u prošlotjednoj raspravi u Saboru vidjeli da u Hrvatskoj još uvijek postoje političke opcije kojima je ustaški režim prihvatljiv, koje smatraju da ga ne treba osuđivati, koje smatraju da fašističke, nacističke i ustaške simbole i pozdrave ne treba kažnjavati”.
Takvi postoje i u znanstvenoj zajednici jer imamo pokušaji revizionizma onoga što je istina i naša povijest, dodala je.
“Zbog toga smo vrlo glasno i snažno stali u obranu antifašističkih vrijednosti, ali i u obranu osnovnih civilizacijskih vrijednosti kada smo se založili za to da se strože kažnjavaju fašistički pozdravi, nacističkoi ustaško znakovlje. Kada smo tražili prošli tjedan da ne samo prekršajni, nego i kazneni zakon jasno propiše da nije dozvoljeno i prihvatljivo i da se neće u ovom društvu tolerirati bilo kakvo veličanje fašizma, nacizma ili ustaštva”, rekla je Benčić.
Smatra važnim mladim generacijama govoriti što se ovdje u Jasenovcu dogodilo, što je ustaški režim bio, te da Hrvatska država sa tim režimom nema veze i da na njemu nije nastala, nego dapače, da je nastala na tekovinama antifašizma koji je taj ustaški režim pobijedio.
