Marko je skrivio prometnu nesreću u kojoj je vozačica teško ozlijeđena, ali sud ga je ovih dana oslobodio nakon obrane kako se uopće ne sjeća što se dogodilo.
Nesreća se dogodila na bjelovarskom području još u travnju 2015. godine. Prema optužnici, Marko je vozeći automobil u jednom trenu “vozilom prešao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, pa je udario u vozilo kojim je upravljala oštećenica, pravilno se krećući svojom prometnom trakom, a koja je kritične zgode zadobila teške tjelesne ozljede”, piše Danica.hr.
Sud u Bjelovaru zaključio je kako se “ne može isključiti da je uzrok prelaska vozila na suprotni trak bila tranzistorna ishemijska ataka (TIA) koju okrivljenik ni na koji način nije mogao predvidjeti, niti je na bilo koji način svojim ponašanjem doprinio tom ataku”.
Gubitak svijesti
“Sud smatra da je upravo gubitak svijesti okrivljenika izazvan tranzistornom ishemijskom atakom (TIA) doveo do toga da okrivljenik izgubi kontrolu nad vozilom, što predstavlja okolnost koja isključuje njegovu krivnju za prometnu nesreću jer nastanku takvog napada okrivljenik ni na koji način nije doprinio svojim činjenjem ili nečinjenjem niti ga je na bilo koji način mogao predvidjeti”, zaključio je sudac.
Vozač je cijelo vrijeme u svojoj obrani navodio kako se uopće ne sjeća trenutka kad je došlo do prometne nesreće. Sudsko-medicinski vještaci sumnjaju na TIA sindrom, iako su “jasno naveli da nedostaju podaci koliko je trajalo stanje u kojem se okrivljenik ne sjeća da je prešao na drugu stranu ceste i udario u drugo vozilo”.
Državno odvjetništvo žalilo se na presudu te upozorilo da zbog takve presude “ne bi bilo teško za pretpostaviti da bi svaki sudionik u prometu mogao navesti da se trenutka prometne nesreće ne sjeća, a vještaci bi, prihvaćajući takve navode, mogli uspostaviti temeljitu sumnju na TIA-u”.
Gotov nedokaziva
“Smatramo kako se bez prethodne medicinske dokumentacije, dakle one koja bi bila sačinjena prije prometne nesreće i u kojoj bi već prethodno bila postavljena sumnja na TIA-u, ne može prihvatiti argumentacija da bi upravo TIA kod pojedinog sudionika u prometu mogla biti uzrok prometne nesreće.
Posebice imajući u vidu da je TIA gotovo nedokaziva, odnosno da se današnjim dijagnostičkim postupcima ne može prikazati takva akutna promjena prokrvljenosti mozga jer se to najčešće zbiva na malom području, a kod najvećeg broja slučaja je vremenski izuzetno kratko”, upozoravaju tužitelji.
Odvjetništvo ističe i kako su vještaci sve konstatirali na temelju medicinske dokumentacije koja je nastala nakon prometne nesreće, i to “isključivo na temelju izjave okrivljenika da se događaja ne sjeća, a ne na temelju nekih objektivnih medicinskih postupaka ili već postojeće medicinske dokumentacije koja bi upućivala na postojanje takvih ataka kod okrivljenika”.
ŠTO JE ‘TIA’
Prolazni ishemijski napad ili TIA je privremena blokada dotoka krvi u mozak. Javljaju se simptomi slični moždanom udaru koji su prolazni i obično traju kraće od 5 minuta. Iako TIA ne uzrokuje trajnu štetu, to je “udar upozorenja” koji signalizira mogući moždani udar. Simptomi počinju iznenada. Većina znakova i simptoma nestaje unutar sat vremena, iako rijetko simptomi mogu trajati do 24 sata. Upozoravajući znakovi su slabost, obamrlost ili paraliza udova jedne strane tijela; nejasan govor ili poteškoće u razumijevanju; ispadi vida; vrtoglavica; nestabilnost pri hodu.
“U sudsko-medicinskom vještačenju jasno je navedeno da je okrivljenik bio pri punoj svijesti dajući izjavu policiji, prilikom sastavljanja zapisnika o očevidu, odnosno da nije bio niti promijenjene svijesti, kakva bi mogla biti tijekom hipoglikemije, a niti zanesene svijest kakva bi mogla biti ako se događala TIA.
U tom smislu nalaz vještaka je suštinski kontradiktoran samome sebi, a navedene kontradikcije nisu otklonjene niti dodatnim ispitivanjem vještaka na raspravi. Štoviše, sudsko-medicinski vještaci se na raspravi nisu mogli decidirano izjasniti koji bi mogao biti uzrok gubitka kontrole optuženika nad vozilom.
Mišljene vještaka
Odnosno, je li to bila TIA ili je okrivljenik zbog svojeg psihofizičkog stanja zaspao, sve opet u kontekstu prihvaćanja navoda obrane okrivljenika. No, valja naglasiti da je vještak Zijad Duraković naveo da okrivljenik do tog događaja nije imao prethodno TIA-u, prema medicinskoj dokumentaciji, kao i da lijekovi koje je okrivljenik uzimao nisu mogli dovesti do TIA-e, štoviše ti lijekovi priječe njezin razvoj.
Slijedom toga, razvidno je da je sud zaključujući da je uzrok prometnoj nesreći TIA zapravo prihvatio u cijelosti obranu okrivljenika koja nije potkrijepljena niti jednim drugim dokazom.
Naime, nalaz i mišljenje vještaka, u kojemu su postavili temeljitu sumnju na TIA-u, proizlazi isključivo iz navoda obrane okrivljenika te medicinske dokumentacije koja je nastala nakon prometne nesreće, a koja se također temelji isključivo na navodima okrivljenika kako se trenutka prometne nesreće ne sjeća.
Dakle, vještaci su mišljenje o postojanju TIA-e izvodili iz pretpostavljene točnosti navoda obrane okrivljenika, na čemu je sud utemeljio svoju odluku”, upozoravaju u državnom odvjetništvu.
