Iako njihova riba završi na trpezama i tanjirima širom BiH, samo na tjednoj bazi Sarajevu isporuče više od tri tone, ipak, orade i lubina u neumskim ribogojilištima sve je manje.
Tako je u odnosu na proizvodnju slatkovodne ribe uzgoj morske u protekloj godini doživio osjetan pad.
Veliki pad
Dok je ukupna proizvodnja slatkovodne ribe lani iznosila 2.284 tone, što predstavlja povećanje za 26,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, u 2023. godini proizvedeno je samo 106 tona morske ribe, što je za čak 28,7 posto manje u odnosu na 2022. godinu.
Da su statističari u pravu, potvrđuje nam Drago Krmek, čija se obitelj već 27 godina bavi uzgojem orade i lubina. Vlasnici su jednog od ukupno dva ribogojilišta morske ribe u BiH, koje se nalazi na kraju poluotoka Klek, piše “Avaz”.
Koliko su bili u krizi, govori nam da su umalo lani ugasili proizvodnju, jer, kako objašnjava, nije se bilo nimalo jednostavno boriti sa silnim troškovima i nametima.
– Prošle godine su troškovi otišli u nebo, a naši rezultati nisu bili najbolji. Jednostavno, naglo su porasli troškovi riblje hrane, ali i transporta, prijevoza, dok to, na drugoj strani, nisu pratile cijene na tržištu.
Također, neke zemlje, za razliku od naše, imaju povoljnije poticaje, toplije i veće more, brži uzgoj, tako da smo, uzevši sve to u obzir, gotovo bili digli ruke od uzgoja i proizvodnje – priča nam Krmek.
Trud se isplati
Nada se da će se situacija s poticajima promijeniti i da će im se uloženo vratiti, a u konačnici i trud isplatiti.
– U odnosu na nekoliko godina ranije poticaji su iznosili 1,30 KM po kilogramu prodate ribe, a bilo je govora o tome da će biti 1,50 KM, što, zaista, ne bi bilo loše – govori Krmek.
Više pastrmke
Proizvodnja pastrmke u protekloj godini iznosila je 2.256 tona i u odnosu na godinu prije viša je za 27,4 posto. Proizvodnja ostale slatkovodne ribe iznosila je 28 tona i manja je za 25,1 posto u odnosu na 2022. godinu.
U neumskim ribogojilištima lani su uzgojene 34 tone lubina, 10 tona manje nego godinu prije.
