Broj kontingenata smanjen je za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Međutim, ni taj broj nije popunjen zbog manjeg broja zahtjeva bh. tvrtki za rad u Njemačkoj
Broj izdanih građevinskih dozvola u Njemačkoj stalno pada. Vlasti su u lipnju izdale samo 17.600 dozvola za gradnju stanova. To je 19 posto manje nego 12 mjeseci prije. U prvom polugodištu ove godine izdano je 106.700 suglasnosti, što je 21,1 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani, piše Večernji list BiH.
Najveći pad statističari bilježe u izdavanju dozvola za gradnju individualnih obiteljskih kuća: s 18.600 u prvih šest mjeseci 2024. godine to je 30,9 posto manje nego godinu prije. Stanje u njemačkoj stanogradnji odražava se i na tvrtke u BiH. Naime, za njih je sve manje ugovorenih poslova na ovom nekad iznimno profitabilnom tržištu. Poduzeća iz BiH koja imaju detašmane (dozvole) za izvođenje poslova u Njemačkoj u jako su lošoj situaciji zbog nedostatka investicija u ovoj zemlji pa je samim tim smanjen obujam poslovanja.
Nedostatak radnika u BiH
Nedostatak investicija, a samim tim i smanjen obujam posla ne sprječavaju domaće neimare, koji izvode grube građevinske radove u Njemačkoj, da i u idućoj detašmanskoj godini posluju na području ove, za mnoge i dalje “obećane zemlje”. U detašmanskoj godini, koja počinje u listopadu i traje do kraja rujna 2025., dodjeljuje se 1910 dozvola domaćim poduzećima za izvođenje radova u Njemačkoj. Od ukupnog broja RS-u se raspoređuje 506 dozvola. FBiH je pripalo 1013 dozvola, dok se od 391 dozvole posebnog kontingenta 172 odnose na građevinarstvo, 104 na izolaterstvo, a 115 na ostale djelatnosti. Detašmani za 2024./2025. godinu, prema raspisanom natječaju, predviđaju za FBiH 446 dozvola za građevinarstvo, 270 za izolaterstvo, 297 za ostale djelatnosti; za Republiku Srpsku 222 dozvole za građevinarstvo, 126 za izolaterstvo te 148 za ostale djelatnosti.
Prethodnih godina tvrtke iz BiH tražile su povećanje broja dozvola. Međutim, sada je stanje znatno drugačije. Ni odobrene kvote nisu popunjene. Naime, na javni poziv za dodjelu detašmana za rad u Njemačkoj ove godine prijavila su se 24 gospodarska društva iz Republike Srpske za razliku od prošle godine, kada je konkuriralo 30 tvrtki, što pokazuje da je zanimanja za poslove u Njemačkoj manje. Sva poduzeća ove godine konkurirala su za redoviti kontingent, a od tog broja devet je konkuriralo i za redoviti i za posebni kontingent.
Prema riječima Mile Petrovića, tajnika Udruge građevinarstva i industrije građevnog materijala pri Gospodarskoj komori Republike Srpske, za Republiku Srpsku ove je godine raspoređeno 636 detašmana, što je manje u odnosu na godinu prije jer je broj kontingenata smanjen i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. – Od ove 24 tvrtke koje su konkurirale, 21 je korisnik detašmana. Tri su novoprijavljena gospodarska društva koja su se prvi put javila na natječaj – kazao je za Nezavisne Petrović. Razloga za prijavu manjeg broja tvrtki, kako kaže Petrović, ima više. Jedan je svakako smanjen obujam poslova u stanogradnji u Njemačkoj, ali i nedostatak radnika u BiH.
Pad stanogradnje
Savo Erić, predsjednik Udruge poslodavaca građevinarstva i industrije građevnog materijala Republike Srpske, ističe da je upravo taj problem manjka radnika odranije jer su građevinski radnici otišli i da su sada građevinske tvrtke na minimumu s kvalitetnom radnom snagom.
– S druge strane, starija radna snaga ne bi se sada odvajala od kuće. Sami poslovi koji se gore nude nisu više prihvatljivi i toliko dobra priča koliko se misli – kaže Erić. Bez obzira na sve, on kaže da je njemačko tržište svakako značajno za naše tvrtke, ali njegov prijedlog je da naše tvrtke prave konzorcije, prenose Nezavisne. Ekonomski institut DIW izvijestio je u travnju da očekuje nominalni pad obujma stanogradnje u ovoj godini za 5,4 posto, što bi samo za državu značilo pad poreznih prihoda za gotovo pet milijardi eura.
Sektor nekretnina godinama je bio temelj oslonac njemačkog gospodarstva, s otprilike petinom udjela u BDP-u i desetinom udjela u broju zaposlenih. Niske kamatne stope usmjerile su milijarde ulaganja u imovinu koja je uživala status stabilnog i sigurnog ulaganja. Situacija se promijenila kada je Europska središnja banka (ECB) u srpnju 2022. godine počela podizati kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju. Do rujna prošle godine podigli su ih za čak 4,5 postotnih bodova. Njemačko vijeće stručnjaka za nekretnine procjenjuje da Njemačkoj trenutačno nedostaje 600.000 stanova. Vlada je zacrtala 400.000 novih stanova godišnje, ali priznaje da zbog usporavanja gradnje neće ostvariti taj cilj.
