Premijer Republike Srpske Radovan Višković se obratio medijima nakon što je završen sastanak državne koalicije u Mostaru.
“Prvo pitanje koje smo predstavili bilo je nametanje odluka OHR-a, iako nije bilo na dnevnom redu. Nemam dilemu da kad god partneri koji čine vlast u BiH pokažu želju da se otvorenim pitanjima dogovaraju, uvijek se neko nađe da to kvari. Ne vidim niti jedan razlog da se neko upliće i donosi odluke, kada to mogu donijeti institucije ove zemlje. Čak mislim da je to smišljeno protiv BiH. Pitam se da li je nekome interes da se kreće na europskom putu, ili da ostane ovako kako bi neko primao plaću i bio ‘protektor'”, stava je Višković.
Dodao je da je SNSD, koje je on predstavljao na današnjem sastanku, predložio zaključak da “nema vanjskog nametanja odluka nakon dobijanja datuma otvaranja pregovora”, misleći na odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.
“To je pitanje suvereniteta i ustavnosti jedne države. Ipak, zaključak nisu bile prihvatile stranke Trojke, iako HDZ je bio ‘za’ da se on usvoji”, rekao je premijer RS-a.
Višković je dalje govorio o usvojenim dijelovima dnevnog reda, hvaleći progres po pitanjima poput Zakona o osobnim podacima, iako je i tu najavio dalje pregovore.
Po pitanju Plana rasta, Višković kaže da je Europska komisija donijela novi prijedlog tri neusaglašene mjere iz Reformske agende, a za odbijanje prethodnog plana je optužio premijere četiri županije iz SDA.
Premijer RS-a je rekao da je formulacija mjere vezanu za državnu pomoć prihvatljivija za manji bh. entitet, ali je dio mjere za Ustavni sud BiH, koji govori da se iz RS-a trebaju do lipnja 2025. godine popuniti neupražnjena mjesta, sporan za RS. Pored toga, odbio je prihvatiti “mapu puta” koja stoji u dokumentu, a koja je navodila naredne poteze vlasti u BiH, uključujući i pitanje stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH.
“Kakve mape, kakve priče, nego mi da kažemo da ćemo donijeti Zakon o Ustavnom sudu. Predložio sam da uporedo idu Zakon i popuna mjesta do prosinca naredne godine, što je HDZ podržao. Ostalo je da Trojka vidi kako može utjecati na ljude koji sjede u komisiji, koji dolaze iz svih županija, kako bi došli do koncezusa”, rekao je Višković.
Za Viškovića je sporna i formulacija kojom se do prosinca 2027. godine traži provođenje najmanje 70 posto odluka Ustavnog suda BiH.
O pitanju glavnog pregovarača BiH sa Europskom unijom, Višković je rekao da je donesena odluka o “formiranju ureda” za ovu poziciju, ali da ime glavnog pregovarača nije usaglašeno.
