U medijima je danas odjeknula vijest o tome da BH Telecom kupuje kompaniju Telemach BH.
No, kako saznaje BiznisInfo.ba, riječ je o namjeri čija je realizacija još daleko i čiji je ishod neizvijestan.
Naime, sa financijske strane, ova akvizicija nije problematična, odnosno BH Telecom može za nju osigurati novac.
Ukupni prihodi Telemacha u 2023. godini, posljednjoj za koje postoje službeno podaci, iznosili su oko 137 milijuna KM, a dobit je bila 13,7 milijuna maraka. BH Telecom je istovremeno imao ukupne prihode od 530 milijuna KM i dobit od 48 milijuna maraka.
Naravno, u slučaju da dođe do akvizicije, iza nje bi stala Vlada FBIH kao većinski vlasnik BH Telecoma, pa s te strane ne bi bilo problema.
No, ono što je neizvjesno jeste da li će ova akvizicija dobiti odobrenje Konkurencijskog vijeća BiH, te će se upravo tu u narednom periodu voditi pravi mali rat, piše BiznisInfo.ba.
Prema informacijama Biznisinfa, ponuda za preuzimanje još uvijek nije poslata Konkurencijskom vijeću te se traže pravi modeli kako da joj se osigura prohodnost.
Što je sporno
Ono što bi moglo biti problematično u svemu jeste udio na tržištu koji drže ove dvije kompanije.
Prema posljednjem izvješću Regulatorne agencije za komunikacije BiH za 2023. godinu, ove dvije kompanije bile su lideri u BiH po broju pretplatnika usluga distribucije audiovizuelnih medijskih i radijskih sadržaja koje pružaju kablovski/IPTV distributeri.
Najveće procentualno sudjelovanje na spomenutom tržištu od 30,5 posto, imao je Telemach, ali je taj procenat veći i iznosi 34,9 posto kada se uzme tržišno sudjelovanje i njegovih povezanih društava. Zatim slijedi BH Telecom d.d. Sarajevo čije je tržišno sudjelovanje bilo 24,2 posto.
Ukupan udio na tržištu ove dvije kompanije i povezanih tvrtki, dakle, iznosio je skoro 60 posto.
Nešto više od 20 posto imao je Mtel, odnosno nešto više od 30 posto zajedno s kompanijama koje su u njegovom vlasništvu, dok se preostalih desetak posto odnosi na manje distributere.
Konkretno, Telemach je na svim platformama imao 282.627 pretplatnika (bez povezanih društava) a BH Telecom 224.473, dakle ukupno preko pola milijuna, od ukupno 924.332 korisnika.
U prošloj godini moglo je doći do određenih manjih promjena udjela, ali situacija je vjerojatno i dalje slična.
Kakvi su propisi
Jedna od osnovnih stvari o kojima brine Konkurencijsko vijeće BiH prilikom odlučivanja o tome da li da odobri ili zabrani neku akviziciju, jeste da li se njome narušava slobodno tržište, odnosno da li se stvara takozvani dominantan položaj.
– Zabranjene su koncentracije privrednih subjekata koje za rezultat imaju značajno narušavanje efikasne tržišne konkurencije na cijelom tržištu Bosne i Hercegovine ili na njenom značajnijem dijelu, a posebno kojima se stvara novi ili jača postojeći dominantni položaj – stoji u Zakonu o konkurenciji BiH.
Istovremeno, u Zakonu se definira da se smatra da privredni subjekat ima dominantan položaj na tržištu roba ili usluga ako na relevantnom tržištu ima udio veći od 40 posto, piše BiznisInfo.ba.
Kada se uzmu u obzir sve predočene brojke, postavlja se pitanje kako će BH Telecom uspjeti dobiti odobrenje od Konkurencijskog vijeća.
Zbog toga je zanimljivo što je najavljeno da će BH Telecom zapravo kupiti Telemach u BiH, Crnoj Gori i Makedoniji.
Moguće je da se takav potez povukao da bi se pokušalo nametnuti da se kao relevantno geografsko tržište za ovu akviziciju uzme cjelokupan prostor ove tri države.
Naime, Konkurencijsko vijeće za svaki pojedinačni slučaj, najprije određuje geografsko tržište na koje se akvizicija odnosi.
U slučaju da se kao relevantno geografsko područje za ovu akviziciju proglasi tržište tri spomenute države, procenti bi bili sasvim drugačiji, a ove dvije kompanije zajedno bile bi daleko od dominantnog položaja.
Takva mogućnost predviđena je u Zakonu.
– U određenim slučajevima, relevantno geografsko tržište može biti utvrđeno na međunarodnom nivou – navodi se.
Da li će Konkurencijsko vijeće to prihvatiti, i da li je to uopće strategija BH Telecoma, ili su pripremili neki drugačiji plan, ostaje da se vidi u narednim mjesecima.