Dizanje minimalne plaće na 1.000 KM, koje se u bruto iznosu diže za, zapravo, 744 KM više, izazvalo je pravu buru u Federaciji BiH.
Jedan od onih koji su podržali ovaj zakon bio je i ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić (NiP) koji je, međutim, priznao da je jedan od direktnih razloga veće opterećivanje plaća kako bi se napunili fondovi, piše “Avaz“.
Para nema
– Gotovo 450 tisuća umirovljenika ne smije biti dovedeno u pitanje u ovoj zemlji. Tu sad imamo pet milijardi i 100 milijuna KM intervencija iz budžeta, da bismo za 2024. godinu isplatili mirovine. Dakle, Fondu PIO nedostaje pola milijarde. Tko će to uplatiti ako poslodavci ne žele surađivati s Vladom – kazao je Hrnjić.
I uistinu, demografski trendovi u BiH su zabrinjavajući. U našoj zemlji odavno više ljudi umire nego što se rađa, a kada se tome doda činjenica da radno sposobni građani u mladim godinama sele, pitanje je da li su mirovinski sistemi u našoj zemlji uopće održivi.
Crne projekcije
U razgovoru za „Dnevni avaz“ ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako projekcije mirovinskog sistema u Federaciji BiH pokazuju da nas u narednim godinama očekuju ozbiljni izazovi.
– Ključni problem je rastući broj umirovljenika koji značajno nadmašuje rast broja zaposlenih, što dovodi do sve većeg financijskog jaza između prikupljenih doprinosa i izdataka za mirovine, uz rast mirovina postojećih umirovljenika. Prema dostupnim podacima, razlika između prikupljenih doprinosa i izdataka za mirovine će porasti s 528 milijuna KM u 2024. godini na više od milijardu KM u 2032. godini, što ukazuje da ovo povećanje od gotovo pola milijarde maraka u manje od deset godina znači dugoročnu neodrživost trenutnog modela. Istovremeno, udio doprinosa u ukupnim izdacima za mirovine će pasti sa 85 posto na 80,57 posto, što dodatno potvrđuje sve veći pritisak na budžet Federacije BiH – navodi Hadžić.
Hadžić ističe da, iako se doprinosi po radniku povećavaju po stabilnoj stopi od približno tri posto godišnje, to nije dovoljno da amortizira rast izdataka za mirovine, koji iznosi pet posto godišnje zbog redovnih usklađivanja mirovina i rasta broja korisnika.
– Ako ne dođe do hitnih strukturnih reformi, očekuje se da će financiranje mirovina postati gotovo neodrživo – smatra Hadžić.
Reforme su nužne
Hadžić smatra da je scenarij kraha mirovinskog sistema bez reformi vrlo izvjestan, a negativni faktori poput demografskog pada, iseljavanja mladih radnika i ekonomske stagnacije mogli bi dodatno pogoršati situaciju.
– Reforme su nužne – od povećanja zaposlenosti kroz aktivne mjere na tržištu rada i poticanja privatnih mirovinskih fondova, do prilagodbe stope doprinosa i kreiranja održivog modela financiranja. Bez tih mjera, mirovinski sistem bi mogao ugroziti financijsku stabilnost Federacije BiH i sigurnost budućih umirovljenika – smatra Hadžić.
