U središtu istraživanja i zdravstvenih intervencija i dalje su problemi kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Nature Medicine procijenilo je globalni utjecaj zaslađenih napitaka na ove bolesti u 184 zemlje.
U 2020. godini konzumacija zaslađenih napitaka bila je odgovorna za otprilike 9,8 % slučajeva dijabetesa tipa 2 i 3,1 % slučajeva kardiovaskularnih bolesti diljem svijeta.
Istraživanje je dodatno analiziralo koje su regije, zemlje i pojedinci najviše pogođeni konzumacijom zaslađenih napitaka.
Koliko zaslađenih napitaka konzumiramo?
Zaslađeni napitci poput gaziranih pića ostaju popularni unatoč potencijalnim zdravstvenim rizicima. Autori studije ističu da konzumacija ovih napitaka doprinosi dijabetesu tipa 2 i kardiovaskularnim bolestima, kao i debljanju. Nastojali su detaljnije proučiti kako zaslađeni napitci utječu na bolesti na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
Istraživači su koristili Globalnu bazu podataka o prehrani kako bi proučili konzumaciju zaslađenih napitaka. Ova baza podataka obuhvaća podatke 2,9 milijuna ljudi iz 118 zemalja, što predstavlja 87,1 % globalne populacije.
U istraživanje su uključeni svi napitci sa šećerom i više od 50 kalorija u 230 ml. Iznimke su bili 100 % voćni ili povrtni sokovi, zaslađeno mlijeko i beskalorični napitci s umjetnim zaslađivačima.
U prosjeku su ljudi konzumirali nešto više od dva i pol zaslađena napitka tjedno, uz značajna odstupanja između regija i zemalja.
Primjerice, u Južnoj Aziji prosječno su pili samo 0,7 zaslađenih napitaka tjedno, dok su ljudi u Latinskoj Americi i na Karibima konzumirali 7,3 napitaka tjedno. U Kolumbiji je prosječna tjedna konzumacija bila 17,4 napitaka, dok su u Kini, Indiji i Bangladešu konzumirali samo 0,2.
Muškarci su konzumirali više zaslađenih napitaka od žena, a mlađi ljudi više od starijih. Razina obrazovanja također je utjecala na konzumaciju, ali na različite načine u različitim regijama.
Rizik od povećanog dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti
Istraživači su procijenili da je konzumacija zaslađenih napitaka uzrokovala otprilike 2,2 milijuna novih slučajeva dijabetesa tipa 2 i 1,2 milijuna novih slučajeva kardiovaskularnih bolesti. Također su procijenili da zaslađeni napitci čine 5,1 % smrtnih slučajeva od dijabetesa tipa 2 i 2,1 % smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti.
Različite zemlje bile su različito pogođene. Primjerice, Meksiko, Kolumbija i Južna Afrika imale su najviše slučajeva dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti povezanih sa zaslađenim napitcima. Regionalno, Latinska Amerika i Karibi bili su najviše pogođeni.
Otprilike 24 % novih slučajeva dijabetesa tipa 2 i 11 % novih slučajeva kardiovaskularnih bolesti bilo je povezano sa zaslađenim napitcima u Latinskoj Americi i na Karibima.
Zaslađeni napitci poput gaziranih pića ostaju popularni unatoč potencijalnim zdravstvenim rizicima
Različiti učinci među spolovima i regijama
Globalno, istraživači su procijenili da su zaslađeni napitci vjerojatnije uzrokovali dijabetes tipa 2 kod muškaraca, obrazovanijih ljudi i onih koji žive u urbanim područjima. Što se tiče kardiovaskularnih bolesti, utjecaj zaslađenih napitaka bio je veći kod muškaraca i onih iz urbanih područja zbog veće potrošnje i početnog rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Proporcionalni rizik od dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti povezan sa zaslađenim napitcima bio je veći među mlađim osobama u 20-ima.
Istraživači su također primijetili globalno povećanje od 1,3 % slučajeva dijabetesa tipa 2 povezanih sa zaslađenim napitcima 1990. – 2020. godine, pri čemu je regija Subsaharske Afrike zabilježila najveći porast. Također je zabilježeno blago globalno smanjenje slučajeva kardiovaskularnih bolesti povezanih sa zaslađenim napitcima.
Ograničenja studije
Iako podaci pružaju korisne uvide, postoji nekoliko ograničenja. Podaci se temelje na anketama o konzumaciji napitaka, koje mogu sadržavati netočnosti, a postoji i rizik od pristranosti zbog određenih metoda prikupljanja podataka. Istraživači su to djelomično ispravili korištenjem hijerarhijskog Bayesovog modela.
Također, nedostaju podaci o zaslađenim čajevima, što je moglo dovesti do podcjenjivanja njihovog utjecaja, osobito u Aziji. Globalne baze podataka o prehrani obično ne prate zaslađenu kavu ili čaj. Podaci o prehrani također su bili ograničeni na određena vremenska razdoblja i zemlje.
Usto, istraživači su razmatrali podatke o izravnim učincima zaslađenih napitaka na indeks tjelesne mase i “posredničke etiološke učinke” ovih napitaka.
Preporuke za smanjenje konzumacije zaslađenih napitaka
S obzirom na rezultate, važno je poduzeti konkretne korake za smanjenje konzumacije zaslađenih napitaka.
Dr. Cheng-Han Chen, kardiolog koji nije bio uključen u studiju, za Medical News Today ističe da će biti potrebni koordinirani javno-politički napori diljem svijeta kako bi se ograničila konzumacija zaslađenih napitaka. Pruža se prilika za uvođenje ciljanih javnih politika u različitim regijama.
