Organizatori bojkota trgovina u BiH najavili su novi bojkot od 21. veljače do 7. ožujka. Osim prodavaonica prehrambenom robom, u novom valu bojkota naći će se i neke druge uslužne djelatnosti.
Organizatori bojkota trgovina u Bosni i Hercegovini pozvali su građane na novi bojkot, koji će trajati od danas, 21. veljače, do 7. ožujka. Ovaj je put popis trgovina koje će biti predmet bojkota značajno proširen, piše Večernji list BiH.
Osim maloprodajnih trgovina prehrambenim namirnicama, na listu su uvršteni i autosaloni, prodavaonice autodijelova, agencije nekretninama, trgovine građevnog materijala, saloni namještaja, prodavaonice odjeće i obuće, prodavaonice tehnike, pekarnice, turističke i putničke agencije, kao i ljekarne.
Rezultati bojkota
Međutim, neki od ovih sektora bit će izazovni za bojkot, osobito ljekarne, jer tu je riječ o proizvodima i uslugama koje su izravno povezane s ljudskim zdravljem. S druge strane, trgovine poput autosalona i prodaje nekretnina, prema tvrdnjama građana, većina njih “bojkotira” gotovo cijeli život s obzirom na to da je riječ o specifičnim kupnjama koje nisu česte.
Podsjetimo, prvi bojkot trgovina u BiH održan je 31. siječnja, a prema informacijama organizatora, bio je najuspješniji do sada. Ipak, službeni podaci Porezne uprave Federacije BiH pokazuju da su rezultati bili daleko od zadovoljavajućih. Nakon toga održan je i dvodnevni bojkot, ali do sada nije zabilježen vidljiviji učinak.
Ovaj novi bojkot izazvao je podjelu među građanima i trgovcima jer, dok jedni smatraju da je to nužan korak u borbi protiv visokih cijena i nezadovoljstva, drugi sumnjaju u njegovu učinkovitost i potencijalni utjecaj na tržište. Dok neformalne Facebook grupe u zemljama regije najavljuju i provode nove bojkote trgovina, već sada se mogu podvući linije pod rezultate dosadašnjih bojkota. Nakon tri provedene akcije evidentan je pad prometa ako ga usporedimo s danima u kojima nije bilo bojkota.
Brojke pokazuju da je, primjerice, 30. siječnja ove godine, prema podacima Porezne uprave FBiH, dan prije prvog dana bojkota na području Federacije BiH evidentiran ukupan promet u iznosu od 199,668.251,12 KM, dok je promet trgovina iznosio 101,538.760,53 KM. Posljednji, treći dan (15. veljače) trećeg bojkota u entitetu FBiH ukupan promet iznosio je 75,016.278,05 KM, a promet u trgovinama 53,023.759,83 KM. Ako bismo samo ova dva dana uzeli kao parametar za usporedbu, to znači da je bojkot doveo do pada ukupnog prometa za oko 120 milijuna KM, a prometa u trgovinama za oko 48 milijuna KM.
Podaci Porezne uprave RS-a pokazali su da je promet u Republici Srpskoj 30. siječnja, dan prije prvog bojkota, trgovačkih lanaca, ugostiteljskih objekata i benzinskih crpki iznosio 27 milijuna KM, dok je sedam dana prije, također u vrijeme kada nije bilo bojkota, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih blagajni iznosio 42,7 milijuna KM. Tijekom trećeg bojkota, koji je organiziran 13., 14. i 15. veljače, ukupni promet preko fiskalnih blagajni u maloprodaji iznosio je 110,1 milijun KM.
Tijekom istih dana prethodnoga tjedna promet u maloprodaji u RS-u iznosio je 126,90 KM, što znači da su prometi bili manji za oko 17 milijuna KM. Zanimljivo je da je 31. siječnja, prvog dana bojkota u FBiH, prema podacima koje je dostavila Porezna uprava FBiH, na području Federacije evidentiran ukupan promet u iznosu od 251,568.163,61 KM, dok je promet trgovina na području Federacije BiH iznosio 101,908.646,82 KM i zapravo je predstavljao povećanje u odnosu na dane kada nije bilo bojkota, prenosi Forbes.
Podrška građana
Građani podržavaju bojkot i na društvenim mrežama daju prijedloge kako prisiliti trgovce da snize cijene.
– Trebamo se pridržavati bojkota trgovina i biti ustrajni u tome dok se ne snize cijene – jedan je od komentara podrške akciji.
– Jedini učinkovit bojkot je, po mogućnosti, što manje kupovati, pogotovo kvarljive namirnice, a one nepotrebne ne kupovati nikako. Što racionalnije koristiti namirnice jer, ruku na srce, većina nas sklona je nepotrebnom rasipništvu i bacanju, kako hrane tako i ostaloga – prijedlog je jedne od članica Facebook grupe “BOJkot.ba”. Druga smatra da su krivac i dobavljači.
– Po mom mišljenju, treba bojkotirati sve, i velike i male, tako bojkotiramo i njihove dobavljače, nije sve do tržnih centara i trgovina. Radila sam u knjigovodstvu i znam kakve su i cijene dobavljača bile. Kad dobavljač digne cijenu, mora i maloprodaja podići prodajnu cijenu – ističe. Neki smatraju da bojkot nema podršku svih građana.
– Bojkot će provoditi oni koje nevolja natjera, nažalost, i mali broj osviještenih. Treba biti bojkot svih tržnih centara, ali prvenstveno ispred Vlade, međutim, mi smo inertni kao nacija. Ne suosjećamo se s drugima, tako da će se sve razvodniti vrlo brzo – napisao je.
