Dok prihodi banaka u Bosni i Hercegovini drastično rastu iz kvartala u kvartal, kamate u tim istim bankama uopće ne padaju.
Prema podacima entitetskih agencija za bankarstvo, dobit bankarskog sektora u prošloj godini iznosila je 847 milijuna KM.
Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, neto dobit ostvarena na razini bankarskog sektora u prošloj godini iznosila je 247 milijuna KM, što je za čak 31 posto više u odnosu na usporedno razdoblje 2023. godine.
Dobit banaka u Srpskoj u 2023. godini iznosila je 189 milijuna KM.
Dakle, u jednoj godini ostvaren je rast dobiti od 58 milijuna KM.
S druge strane, dobit bankarskog sektora u Federaciji BiH lani je iznosila 599,8 milijuna KM ili čak 43,2 posto više nego u istom razdoblju 2023. godine.
Tijekom 2023. godine dobit svih banaka u Federaciji BiH iznosila je 520 milijuna KM.
Za godinu dana dobit je skočila za oko 80 milijuna KM.
Također, Europska središnja banka prošle je godine četiri puta smanjivala svoje referentne kamatne stope.
Pitali smo domaće stručnjake zašto banke ne smanje kamate nakon što im profit iz godine u godinu drastično raste.
Marko Ðogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne” da BiH ima tržišnu ekonomiju u kojoj je motiv banaka, posebno onih u stranom vlasništvu, profit.
“Trebaju li oni, etički gledano, smanjiti kamate na kredite? Takva moralna stvar neće ići. Jedini način da se napravi konkurencija bankama je da se natjeraju da korigiraju svoje ponašanje, odnosno da smanje kamate na kredite u korist građana. To se sada događa s državnim obveznicama u Republici Srpskoj i one mogu biti alternativa bankama. To bi ih možda ‘natjeralo’ da povećaju kamate na depozite i time smanje tu neto kamatnu maržu, što bi smanjilo profit i tako dalje dijelom bi se slio u džepove građana“, naglasio je Đogo.
Prema njegovim riječima, nigdje u svijetu nije postojala praksa da država određuje visinu kamata bankama, a tako je i kod nas.
“Međutim, moguće je ograničiti povlačenje domaćih depozita kako bi se financirale neke investicije u inozemstvu, kako je najavljeno, a to je u domeni agencija za bankarstvo”, kazao je Đogo.
Ekonomist Slaviša Raković ističe kako je njegov stav da banke koriste kratkoročna razdoblja između odluka ECB-a o kamatama i onih koje primjenjuju.
“Također bih rekao da je kamatna marža viša nego ikad, što je pravi razlog profitabilnosti. Tu je još jedan važan čimbenik koji se odnosi na odgovarajuće raspoređene rezerve za potencijalne gubitke. Što se tiče eventualne odluke o smanjenju kamata, mislim da na to više utječe kako banke gledaju na ukupni rizik nego neka odluka vezana uz međunarodna tržišta”, rekao je Raković.