Gotovo svakodnevno na bh. cestama ista slika. Prometne nesreće s ozlijeđenim ili stradalim osobama. Broj nesreća u BiH se udvostručio u usporedbi s prosjekom EU-a, piše Vecernji list BiH. Svake godine u BiH se zabilježe deseci tisuća prometnih nesreća, a smrtno stradali broje se u stotinama. Uzroci su najčešće brzina i alkohol.
35.148 prometnih nesreća
Podaci za 2024. tek se zbrajaju, ali u 2023. godini na cestama u BiH dogodilo se nevjerojatnih 35.148 prometnih nesreća, što bi značilo više od 96 nesreća dnevno. Od tog broja, 7665 ih je za posljedicu imalo poginule i ozlijeđene. U 2023. godini život je izgubilo 255 osoba, 1695 je teže, a 9249 lakše ozlijeđeno. Tijekom 2023. godine registrirano je 3827 nesreća više u odnosu na 2022. godinu, što izraženo u postocima prikazuje povećanje ukupnog broja prometnih nesreća za 10,89%.
Broj prometnih nesreća s poginulim/ozlijeđenim osobama povećan je za 435 prometnih nesreća ili 5,68%. Kada su u pitanju prometne nesreće s materijalnom štetom, u 2023. godini registrirano je 3397 nesreća više u odnosu na 2022. godinu, odnosno 12,36%. Iz navedenih činjenica zaključujemo da je i tijekom 2023. godine zabilježen porast prometnih nesreća. Prema navedenim podacima, možemo zaključiti da se na području BiH dnevno tijekom 2023. godine u prosjeku događalo nešto više od 96 prometnih nesreća, od toga 21 prometna nesreća s poginulim/ozlijeđenim osobama.
Sa 76 poginulih na milijun stanovnika BiH je pri vrhu ljestvice europskih država po crnoj statistici koja ilustrira stanje u prometu. Najsigurnije zemlje – Švedska i Njemačka – imaju 22 odnosno 34 smrtna slučaja u prometu, dok najopasnije ceste imaju Rumunjska s 81 i Bugarska s 82 poginulih na milijun stanovnika. Međutim, tehnički direktor Instituta za promet i veze iz Sarajeva Adnan Tatarević boji se da su podaci za BiH još porazniji.
– Kod nas se broji da nas je u BiH između 3,3 i 3,5 milijuna, ali je jasno da smo daleko ispod 3 milijuna. Kada to podijelimo s 255 smrtno stradalih u prošloj godini, onda dođemo do oko 90 stradalih na milijun stanovnika, što je iznimno mnogo – kazao je ranije Tatarević. – Prometne nesreće su ubojica broj jedan što se tiče mladih ljudi u dobi od 5 do 25 godina. Svake godine nastradaju 1,2 milijuna osoba u prometnim nesrećama. Čak je 90% svih nesreća izazvano ljudskim faktorom, što nema nikakve veze s cestovnom infrastrukturom – riječi su Jeana Todta, posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za sigurnost na cestama.
Prometna kultura
U BiH ne prođe ni jedan dan bez prometne nesreće. Nerijetko sa smrtnim ishodom. Stradaju ili izazovu nesreću uglavnom mladi vozači. Posrijedi su neiskustvo i neodgovornost, kažu stručnjaci. Prema riječima stručnjaka, ključni su odgovornost i iskustvo. Iskusan vozač je onaj koji prijeđe 100.000 kilometara automobilom, kažu stariji, što je oko pet godina vožnje. Nažalost, mnogi od početnika stradaju mnogo ranije. Prometne nesreće izazovu mahom mladi vozači, a uzrok su neprilagođena brzina i vožnja pod utjecajem alkohola. Upravo o tome svjedoče i iz Udruge “Step”.
– Mnogo je u Udruzi članova koji su kao mlađi doživjeli nesreću. Svi će vam reći da je većina toga osobnom pogreškom, reći će da se nisu vezali, vozili su prebrzo, bili su pod utjecajem alkohola – naveo je za N1 Zoran Vujin iz Udruge “Step”. A gotovo uvijek prilikom vožnje koriste i mobilne telefone. Početnici u prometu, kaže prometni vještak Mirzet Sarajlić, još nisu svjesni odgovornosti koju preuzimaju u trenutku kada sjednu u automobil. Dodaje i da je nužno unaprijediti obuku kada je riječ o polaganju vozačkih ispita.
– Mi danas imamo TikTok generacije kojima pozornost ne traje ni 20 minuta, pa ni 10, nego i 5 minuta kad je u pitanju obrazovanje. Moramo prilagoditi cjelokupan obrazovni sustav novim generacijama s obzirom na razliku u mentalnom sklopu današnjih i generacija kad su ti programi nastajali – stava je Mirzet Sarajlić.
Da bi trebalo uvesti promjene, suglasan je i Edin Begić iz Asocijacije autoškola u BiH. – Zbog tržišne utakmice u kojoj posluju, neuređenosti sustava, nažalost, autoškole su uglavnom fokusirane na tehničku obuku kandidata. Tu se više vodi računa da kandidat položi vozački ispit, a manje o njegovim sposobnostima da samostalno rješava prometne situacije – kazao je za N1 Edin Begić. Sead Fijuljanin, koji godinama obučava nove vozače, mišljenja je da bi smanjenju broja nesreća doprinijelo prepisivanje praksi susjednih zemalja.
– Imamo primjer Srbije koja je to svela na minimum, kandidat koji položi vozački ispit prve dvije godine ima probnu vozačku dozvolu i nakon toga dvije godine može voziti do određene snage motora – mišljenja je instruktor Sead Fijuljanin.
