Bosna i Hercegovina danas obilježava 33 godine od kada su građani gotovo dvotrećinskom većinom na referendumu odlučili da žele živjeti u neovisnoj državi.
Referendum je raspisan za 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine. Građani su glasovali odgovarajući na pitanje: “Jeste li za suverenu i neovisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”.
Postavljene barikade
Referendumu je pristupilo 2.073.568 glasača, a 99,44 posto glasovalo je za neovisnost. Njih 6.037 osoba glasovalo je protiv. Izlaznost je bila 63,7 posto.
Pred referendum su postavljene barikade. Na biralištima došlo je do incidenata. Šestog ožujka, Skupština je prihvatila rezultate referenduma i počinju antiratni prosvjedi.
Četvrtog travnja Predsjedništvo mijenja ime u Republiku BiH. Umjesto mira, neovisnosti i slobode uslijedili su oružani napadi, ratna stradanja i razaranja i 6. travnja počela je opsada Sarajeva, najduža opsada jednog grada u modernoj povijesti.
Rezultati referenduma
Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine kao neovisne države.
Prvo priznanje neovisnoj BiH dala je Bugarska, krajem siječnja 1992. godine. Nakon što je Njemačka 6. travnja priznala neovisnost BiH, uslijedilo je priznanje i drugih europskih zemalja, priznanje Europske zajednice, a dan kasnije Sjedinjenih Američkih Država.
Bosna i Hercegovina je 22. svibnja 1992. godine pristupila organizaciji Ujedinjenih nacija, čime je dobila najveće međunarodno priznanje. Agresija na našu zemlju, Bosnu i Hercegovinu trajala je od 1992. do 1995. godine, prouzrokujući masovna stradanja, razaranja, protjerivanja, zločine i genocid.
Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. ožujka proglašava Danom neovisnosti BiH i državnim praznikom potpisao je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. ožujka 1995. godine.
Za stanovništvo ovoga dijela Hercegovine rat je počeo ipak dosta ranije, a mnogi se sjećaju kada su zasutavljeni tenkovi JNA na izlazu iz Pologa. Hrvati iz Širokog Brijega i susjednih općina organizirali su zaustavljanje tenkova koji su krenuli na operacije u Dalmaciju 7. svibnja 1991. Mnogi vojni analitičari i danas tvrde da su tenkovi uspjeli proči u Hrvatsku, da bi vojno zaokružili Bosnu i Hercegovinu i da sigurno danas ne bi spominjali Dan nezavisnosti BiH.
Kraj agresije na BiH uslijedio je potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH dogovorenog u Daytonu 21. studenog, a potpisanog u Parizu 14. prosinca 1995. godine, kojim su potvrđene međunarodno priznate granice BiH, njen teritorijalni integritet, suverenitet i međunarodni subjektivitet, ali i administrativna podjela na dva entiteta – Federaciju BiH i RS.
Odlukom Međunarodnog arbitražnog suda, 8. ožujka 2000. godine osnovan je Distrikt Brčko, kao dio BiH pod njenim suverenitetom.
Euroatlanske integracije
BiH danas teži euroatlantskim integracijama. U okviru Akcionog plana za članstvo, suradnja BiH sa NATO savezom je struktuirana kroz Program reformi. Lideri Europske unije su 15. prosinca 2022. godine jednoglasno odlučili da BiH dodijele status kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
U manjem bh. entitetu RS, Prvi ožujak, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, ne obilježava se i ne slavi.
