Žestoka rasprava izazvana je među zemljama članicama Europske unije, a kao glavni razlog je oklijevanje Budimpešte da podrži nastavak sankcija Rusiji i potencijalno oduzimanje glasa Mađarskoj pri donošenju ključnih odluka unutar EU.
Financial Times je izvijestio da su dan ranije veleposlanici EU-a cijeli dan raspravljali s mađarskim veleposlanikom u Briselu, koji je zahtijevao da se ruski oligarh Mihail Fridman i još sedam osoba skinu s liste sankcija. U suprotnom, Budimpešta je zaprijetila da neće podržati produženje nekih sankcija protiv Rusije za dodatnih šest mjeseci.
Suočeni s mogućnošću da bi oko 2000 sankcionisanih osoba, uključujući i vladara Kremlja Vladimira Putina, moglo biti oslobođeno sankcija zbog mađarskog veta, 26 veleposlanika pristalo je da se tri osobe uklone s liste. Dogovoreno je i da se još jedno ime skine sedam dana prije toga.
Na kraju je, prema izvorima, odlučeno da se sankcije produže za šest mjeseci, ali najnoviji pokušaj Mađarske da ucjenama prisili druge zemlje kako bi osigurala korist za Kremlj doveo je strpljenje ostalih europskih prijestolnica do ivice pucanja.
U međuvremenu, ako Mađarska u lipnju ponovi svoje ucjene kada bude odlučivano o produženju ekonomskih sankcija protiv Rusije, uključujući zamrzavanje državnih prirodnih resursa u Europi, odlučnost EU-a da djeluje protiv Budimpešte mogla bi dostići vrhunac.
Neproduženje sankcija moglo bi zapravo dovesti do odmrzavanja čak 30 posto ukupne zamrznute imovine Rusije. Prema procjenama, riječ bi mogla biti o 60 milijardi eura odmrzatih sredstava, ili čak i više.
