Lumboischialgia (išijas)-snažna, oštra bol u donjem dijelu leđa koja se širi prema nozi kroz glutealnu regiju, ponekad sve do prstiju.
Išijas se odnosi na bol koja se širi duž ishijadičnog živca koji kreće od donjeg dijela vaših leđa preko kukova, duž cijele noge, zbog čega i ne čudi da se radi o najduljem i najdebljem živcu u ljudskom tijelu.
Išijas se najčešće pojavljuje kada disk, koji se nalazi između lumbalnih (slabinskih) kralježaka, pritišće dio živca. Disk u svom normalnom položaju ne dolazi u kontakt sa živčanim strukturama, ali u slučaju išijasa on je prolabirao, tj. iskliznuo iz svoj položaja čime tlači živac.
Ishijadični živac je mješoviti živac, što znači da daje motornu i osjetnu inervaciju, što objašnjava zašto se pri njegovom pritisku razvijaju motorni i osjetni ispadi. Od motornih ispada prisutna je mišićna slabost, a od osjetnih bolovi i utrnulost noge.
Iako bol povezana s išijasom može biti teška, većina slučajeva se riješi tretmanima za nekoliko tjedana. Kod osoba koje nastave imati tešku bol nakon 6 tjedana od tretmana možda će biti potrebna operacija kako bi se smanjio pritisak na živcu.
Išijas je vrsta neuralgije tj. bol koja se javlja u području inervacije živca. Radi se o bolovima koji nastaju zbog pritiska na ishijadični živac na mjestu na kojem on izlazi iz leđne moždine. Pritisak ponekad može biti posljedica spondiloze ili prolapsa diska.
Bitno je napomenuti da trajanje simptoma možete skratiti izbjegavanjem aktivnosti koje uzrokuju pojavu karakterističnih bolova, odmorom i strpljenjem. Ako je potrebno, uzmite bolovanje – odlazak na terapiju nema smisla ako budete ponavljali radnje koje uzrokuju bolove. Neka vam zdravlje vaših leđa bude prvi i osnovni prioritet.
Uzroci išijasa
Išijas se pojavljuje kada živac postaje stegnut, obično pritiskom diska u vašoj kralježnici. Osim diska, živac može biti pritisnut sužavanjem kralježničkog kanala (tzv. spinalnom stenozom), ozljedom, kao što je fraktura (puknuće) zdjelice ili bedrene kosti, tumorom ili aneurizmom (proširenjem arterije).
Poznato je i da osobe s dijabetesom imaju veći rizik od razvoja išijasa jer dugoročna hiperglikemija (povećana razina šećera) oštećuje živce.
Išijas – simptomi
Bol koja zrači iz donje kralježnice na stražnjicu i noge znak je da imate išijas. Ako se bol širi iz donje kralježnice u preponu, vrlo vjerojatno se radi o bubrežnom kamencu što se ne smije miješati s išijasom. Kod išijasa možete osjećati nelagodu gotovo bilo gdje duž puta živca. Bol može varirati, od blage boli do oštre boli, malog peckanja ili nelagode.
Ponekad možete osjetiti nešto poput strujnog udara. Bol može biti puno veća kad kašljete ili kišete, a dugo sjedenje ili stajanje može pojačati simptome. S druge strane, hodanje i ležanje ublažuju osjet boli.
Što se tiče lokalizacije boli, išijas obično zahvaća samo jednu stranu vašeg tijela, ali u određenim slučajevima bol se može reflektirati na obje strane tijela. U slučaju obostrane zahvaćenosti radi se o prolapsu velikog centralnog dijela diska koji pritišće više živčanih korijena. Bol u donjem dijelu leđa može i ne mora biti prisutna, a ako je prisutna, najčešće je slabijeg intenziteta od boli u nogama.
Neki ljudi znaju imati i ukočenost, trnce ili slabost u mišićima kod zahvaćene noge ili stopala. Možete imati bol u jednom dijelu vaše noge, a ukočenost u drugom dijelu.
Dakle, kako bi bilo što jasnije – još jednom ćemo vam ponoviti sve simptome:
Bol koja putuje iz donjeg dijela leđa, kroz stražnjicu u stopalo.
Osjećaj žarenja u nozi koji se može opisati osjećajem ”strujnog udara”.
Utrnulost ili slabost u nozi ili jednom dijelu tijela.
Sjedenje, hodanje i pokušaji ustajanja koji rezultiraju bolovima.
Kašljanje, kihanje te svi drugi nagli pokreti koji uzrokuju bol.
Bol koja utječe na san i svakodnevne aktivnosti.
Bol koja uzrokuje gubitak kontrole nad crijevima i mjehurom.
Pratite simptome koji se pojavljuju jer oni mogu biti vrlo važni. Što točnije opišete svoje stanje, liječnik će biti bliže rješenju zagonetke. Nemojte prešućivati svoje simptome jer ponekad ono što se može zamijeniti s išijasom – može biti po život opasno stanje.
Čak i ako se kasnije prisjetite nekog simptoma, recite ga liječniku naknadno.
Kada posjetiti liječnika?
Blagi išijas obično prođe s vremenom i strpljenjem. Nazovite liječnika ako tretmani samopomoći ne uspiju olakšati vaše simptome ili bol traje više od jednog tjedna, teška je ili s vremenom postane gora.
Tražite hitnu medicinsku skrb ako:
iznenadno osjetite tešku bol u donjem dijelu leđa ili ukočenost ili slabost mišića noge,
bol prati tešku ozljedu poput automobilske nesreće,
imate problema s kontroliranjem mjehura,
izgubite osjet ili snagu u jednom od udova,
se simptomi pojavljuju u obje noge i uzrokuju crijevne probleme.
Išijas – dijagnoza
Išijas je jedan od bolova koji se vrlo brzo dijagnosticiraju upravo zbog karakteristične boli, ali dijagnoza se temelji na anamnezi, kliničkom pregledu te radiološkim metodama.
Provjeravaju se osjet, snaga i refleksi. Podizanje ispružene noge dok pacijent leži (Lazarevićev tj. Lasegueov test) isteže korijenove ishijadičnog živca čime se provocira bol koja potvrđuje liječnikovu sumnju na išijas.
Nije problem dijagnosticirati išijas, problem je pronaći uzrok. Postoji velika skupina ljudi kojima se pojavljuje bol karakteristična za išijas, međutim rezultati pretraga ne upućuju na ”postojanje išijasa”.
U takvim situacijama liječnik će vas savjetovati o potencijalnim mjerama samopomoći ili će vas osobno uputiti po drugo mišljenje u napredniju kliniku.
Pročitajte i naš drugi članak o išijasu.
U dijagnostici su od velike pomoći upravo vaše informacije o tome kada je i kako započela bol, što ste radili, čime se trenutno bavite, kako spavate (na kakvom madracu), sjedite li dugo, bavite li se nekom aktivnošću ili sportom koji bi mogli uzrokovati bolove u području leđa, jeste li i ranije imali problema s leđima, ima li netko u vašoj obitelji problema s leđima itd.
Liječnik će vas vrlo vjerojatno poslati i na dodatne pretrage poput CT-a ili magnetske rezonance što su sve neinvazivne slikovne tehnike kojima se bolje može detektirati uzrok pritiska na živac.
lijecenje
Išijas – liječenje
Ako je u pitanju blaži slučaj, dovoljno je nekoliko dana mirovati u krevetu te se nakon toga postepeno vraćati svakodnevnim aktivnostima. Prilikom oporavka treba izbjegavati duže ležanje. Hladni i topli oblozi uglavnom pomažu kod smanjivanja intenziteta boli. Akutni bolovi uglavnom se smiruju ležanjem kroz 24 sata. Ležanje duže od 48 sati nije preporučljivo.
Ako se bol ne smanjuje s vremenom, vaš liječnik može preporučiti neke od sljedećih tretmana. Tipovi lijekova koje vam liječnik može prepisati su:
lijekovi protiv upale koji osim protuupalnog imaju i analgetski učinak tj. smanjuju bol,
miorelaksansi (opuštaju mišiće),
narkotici tj. opioidi (imaju snažan analgetski učinak),
antidepresivi (imaju analgetski učinak).
Fizikalna terapija
Jednom kad se bol smiri, vaš liječnik ili fizioterapeut može napraviti rehabilitacijski program koji će spriječiti daljnje ozlijede. To obično uključuje vježbe koji pomažu u popravljanju držanja, jačanju mišića koji podržavaju vaša leđa i poboljšavanju fleksibilnost.
U nastavku vam donosimo video u kojem možete vidjeti tip vježbe koji se radi na fizikalnoj terapiji. Nipošto ove vježbe nemojte raditi bez prethodne konzultacije s liječnikom jer možete napraviti više štete nego koristi.
Premda ove vježbe izgledaju relativno jednostavno, one trebaju odobrenje i stručne upute o izvođenju. Vaš liječnik će ovisno o uzroku, znati koji tip vježbe, kao i oblik terapije treba primijeniti kod vas.
Operacija
Ova mogućnost je obično rezervirana za slučajeve kada kompromitirani živac uzrokuje uznapredovalu mišićnu slabost u nogama, nemogućnost kontrole mokraćnog mjehura i crijeva (što upućuje na sindrom caude equine) ili kada imate bol koja se postupno pogoršava ili se ne popravlja drugim terapijama.
Operacijskim zahvatom vrši se dekompresija (smanjenje pritiska) živca tako da se odstrani dio diska koji je prolabirao. Rehabilitacijski postupak uglavnom započinje 4 – 6 tjedana nakon zahvata.
Prevencija i mjere samopomoći kod išijasa
Najvećim dijelom bolovi u kralježnici ovise o vama. Najvažniji način sprječavanja bolova u leđima jest održavanje njihove snage i gibljivosti svakodnevnim vježbanjem.
Cilj ovih konzervativnih mjera je smanjiti pritisak kralježaka na disk.
Nemojte nositi teške torbe samo na jednom ramenu, izbjegavajte nositi i teške vrećice koje će vas vući na samo jednu stranu, uvijek pokušajte (u slučaju da imate više tereta) rasporediti težinu na dvije ruke.
Kada dižete neki predmet, nemojte se savijati u leđima da biste ga dosegnuli, već čučnite i podignite predmet.
Nemojte izvijati leđa dok držite nešto teško.
Nastojte sjediti uspravnih leđa, ako je potrebno, nabavite ortopedska pomagala koja će vam omogućiti uspravno sjedenje.
Uvijek nosite udobne cipele, po mogućnosti s blago povišenom petom.
Ako se budite s bolovima u leđima, uložite u novi madrac ili barem nadmadrac. Gotovo polovica svih oboljenja leđa nastala je zbog neispravnog položaja kralježnice tijekom sna.
Smanjenje tjelesne mase predstavlja vrlo bitan korak u prevenciji i liječenju išijasa, a postiže se pravilnom prehranom i prekidom sjedilačkog načina života čime će se prevenirati cijeli spektar bolesti u medicini, a ne samo smanjiti bolove u leđima. Ako niste sigurni imate li višak kilograma, zamolite svog liječnika da vam izmjeri indeks tjelesne mase ili još bolje – učinite to sami koristeći naš online kalkulator ovdje.
Redovito vježbanje pomoći će vam u jačanju mišića i razvijanju ”pravilnijeg držanja”. Jaka leđna muskulatura smanjit će pritisak kojeg kralješci vrše na disk, a time će se smanjiti i njegov prolaps tj. iskliznuće.
U nekim slučajevima pomaže i akupunktura koju je zapadna medicina preuzela od tradicionalne kineske medicine nakon što se mnogobrojnim studijama pokazalo da umanjuje bol pacijenata i koja je dostupna pacijentima u javnom zdravstvu preko uputnice HZZO-a.
