U svijetu koji je gotovo u potpunosti prešao na digitalno poslovanje, učenje i komunikaciju, teško je zamisliti da čak 33,4 posto stanovnika Bosne i Hercegovine još uvijek nema računalo.
Nekada su se računi plaćali na šalterima, informacije tražile u knjigama, a komunikacija se oslanjala na pisma i fiksne telefone. Danas uz samo nekoliko klikova obavljamo gotovo sve – od kupnje i bankarstva do obrazovanja i rada. No, dok digitalna transformacija ubrzano mijenja način na koji živimo i radimo, značajan dio stanovništva i dalje ostaje izvan tog procesa. Ako tehnologija omogućava lakši i brži pristup informacijama i uslugama, zašto trećina građana BiH i dalje nema pristup osnovnim digitalnim alatima?
Što kaže istraživanje?
Prema istraživanju Agencije za statistiku BiH o upotrebi informacijsko-komunikacijskih tehnologija, 66,6 posto kućanstava posjeduje računalo, dok ga 33,4 posto uopće nema. Jasne su razlike između urbanih i ruralnih sredina – u gradovima računalo ima 68,1 posto kućanstava, dok taj broj u ostalim dijelovima zemlje pada na 59,9 posto. Pristup računalu znatno je veći u kućanstvima s djecom mlađom od 16 godina, gdje ih čak 90,7 posto ima ovaj uređaj, dok je u kućanstvima bez djece taj postotak 55,2 posto. Također, ekonomski status igra ključnu ulogu – među kućanstvima s prihodima većim od 2500 KM čak 87,5 posto posjeduje računalo, dok kod onih s prihodima do 1000 KM taj udio iznosi tek 48,3 posto. Kada je riječ o pristupu internetu, situacija je nešto bolja. Internetski priključak ima 81,6 posto kućanstava, dok ga 18,3 posto još uvijek nema. U gradskim sredinama internet koristi 86,2 posto kućanstava, dok je u ruralnim područjima taj postotak 82,7 posto. Gotovo sva kućanstva s djecom mlađom od 16 godina imaju internetski priključak, dok je kod kućanstava bez djece taj broj osjetno manji. I ovdje je financijska situacija presudan faktor – dok 99 posto kućanstava s prihodima većim od 2500 KM ima pristup internetu, kod onih s primanjima do 1000 KM taj postotak iznosi 68,1 posto. Podaci također pokazuju kako različite generacije koriste internet na različite načine. Osobe starije od 65 godina najčešće koriste internet za videopozive, dok mlađe generacije, uz videokomunikaciju, intenzivno koriste aplikacije poput Vibera i WhatsAppa. Internetsko bankarstvo, koje postaje sve zastupljenije, najviše koristi populacija između 25 i 34 godine, s udjelom od 48,4 posto korisnika. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 7824 kućanstva, pri čemu je stopa odgovora iznosila 77,7 posto. Isti uzorak korišten je i za anketiranje pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine, a obuhvatio je 7824 ispitanika.
Ključni čimbenici
Ovi podaci jasno pokazuju da pristup digitalnim tehnologijama nije jednako raspoređen među građanima BiH. Socioekonomske prilike, životna dob i mjesto stanovanja i dalje su ključni čimbenici koji određuju digitalnu uključenost. Kako se svijet ubrzano digitalizira, postavlja se pitanje hoće li dio stanovništva ostati isključen iz tog procesa ili će se pronaći načini da se digitalna pismenost i dostupnost tehnologije prošire na sve slojeve društva?
Vecernji.ba
