Prema podacima Porezne uprave FBiH, fiskalizovani promet u sektoru maloprodaje od 17. studenog 2023. do 17. veljače 2024. iznosio je 3,81 milijardu KM – nominalno neznatno više nego godinu ranije (3,74 milijarde KM). Međutim, kada se promet uskladi s inflacijom, dolazimo do zabrinjavajuće slike.
Promet manji
Samo u studenom i prosincu 2024. godine, u oblastima obuhvaćenim zabranom rada, zabilježen je realan pad prometa od čak 154 milijuna KM u odnosu na isti period prethodne godine. Ta razlika vrlo vjerojatno je završila preko entitetske linije – u trgovinama u Republici Srpskoj, koje nisu imale takvu zabranu.
Ovo se navodi i u službenim podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
FBiH je u prosincu 2024. u odnosu na isti mjesec 2023. godine, kao što rekoše, ostvarila povećanje prometa za 22 milijuna KM, ili 0,75 posto bez valoriziranja inflacijom, a bez Orašja minus 10 milijuna. A RS je ostvario povećanje od 142 milijuna ili 9,4 posto.
Ministarstvo trgovine FBiH se branilo podacima koji uključuju promet iz Orašja (izuzetog iz zabrane), kao i iz benzinskih pumpi, pekara, cvjećara i ljekarni – sektora koji nisu regulirani ovom mjerom. Takvo predstavljanje ne oslikava stvarne efekte zabrane.
Povrh svega, najnoviji podaci sugeriraju da je Orašje, koje je bilo izuzeto iz zabrane, u veljači 2025. godine imalo jedan od najvećih porasta prometa u cijeloj FBiH. službene potvrde se tek očekuju, ali trendovi su jasni.
Pritom ostaje pitanje: prema kojim kriterijima se odobravaju izuzeća za Orašje i sada najavljeno Neum? Zašto Orašje i Neum, a ne Visoko, Gračanica ili Travnik? Ekonomske politike ne smiju zavisiti od etničke pripadnosti ili političke podobnosti.
Pad zaposlenih
Kako ilustruje grafikon Federalnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih u sektoru trgovine u FBiH, nakon stabilnog rasta tijekom 2023. i kulminacije u drugoj polovini 2024, bilježi pad u prosincu 2024. i siječnju 2025. U siječnju 2025. broj zaposlenih pao je na 100.461, što je značajan pad u odnosu na rekordne brojke iz ljeta 2024.
Vlada FBiH sada pokušava “izlaznu strategiju” iz vlastite odluke. Ministar trgovine Hasičević najavio je uvođenje 16 do 18 radnih nedjelja godišnje – tihi povratak zdravom razumu, ali ne potpuno, jer bi jedino logično i pravedno rješenje bilo ukidanje zabrane rada nedjeljom, uz, naravno, adekvatnu primjenu Zakona o radu i zaštite radnika.
Populizam umjesto ekonomije
Zabrana rada nedjeljom možda je nekome donijela političke poene, ali je donijela i realne gubitke – trgovcima, radnicima i budžetu. Građani nisu zaštićeni od loših odluka time što su one obavijene frazama o „pravima radnika“. Potrebna nam je politika zasnovana na podacima, a ne na aplauzima.
Vrijeme je da se priznaju greške i ukine mjera koja očigledno ne funkcionira.
