Etno skupina Čuvarice iz Rame postala je jedno od najprepoznatljivijih imena tradicijske glazbe u Bosni i Hercegovini.
Kroz svoj rad čuvaju glazbenu, kulturnu i duhovnu baštinu hrvatskog naroda, povezujući prošlost i sadašnjost u jedinstvenom glazbenom izričaju koji nadilazi uobičajene koncertne nastupe – i postaje posveta identitetu, vjeri i zajedništvu.
Voditeljica skupine, magistrica glazbene kulture i etnomuzikologinja Biljana Glibo, kaže da Čuvarice nisu nastale slučajno, već iz ljubavi prema svome kraju, njegovoj glazbi, molitvi i ženskoj snazi prenošenja tradicije. „Naziv je predložio moj suprug i u sebi nosi duboku simboliku – žene kao čuvarice ognjišta, jezika, pjesme i vjere“, ističe Glibo za Direktno.hr.
Čuvarice su dosad izdale dva albuma: Divojka (2019.) i Tragom prošlosti (2023.), koji uključuju autorske skladbe i obrade narodnih pjesama. Glazbu većinom potpisuju članovi obitelji Glibo, dok tekstove pišu afirmirani autori i same članice skupine. „Naša glazba nije samo zvuk – ona nosi pamćenje, poruku i emociju. Svaka pjesma je molitva ili priča iz života naših predaka“, naglašava Glibo.
Posebnu pažnju javnosti privukla je obrada pjesme Marka Perkovića Thompsona “Nepročitano pismo”, koja je osvojila društvene mreže svojom snažnom porukom i autentičnim glazbenim izrazom. No, kako Biljana Glibo ističe – njihov rad nadilazi viralne uspjehe. „Kroz pjesmu oživljavamo povijesne ličnosti poput Dive Grabovčeve, Kraljice Katarine i Mijata Tomića, a ne zaboravljamo ni svakodnevne napjeve koji su odzvanjali našim krajevima“, kaže.
>Osim ramskog kraja, njihova glazba obuhvaća i šire prostore BiH i Hrvatske, a vjerska dimenzija duboko je utkana u svaki njihov nastup. U korizmi 2024. godine održale su jedanaest koncerata u sklopu projekta Korizmeni hod – Prosti moj Bože, koji je na poseban način spojio pjesmu, molitvu i tišinu, dirnuvši srca publike diljem BiH i Hrvatske.
Vjera je srž svega što Čuvarice predstavljaju. Probe započinju molitvom, a pjesmu doživljavaju kao „dvostruku molitvu“, prema riječima svetog Augustina. „Ne pjevamo da bismo bile slušane, nego da bismo molile. I zato publika to osjeti – jer pjesma dolazi iz dubine“, kaže Glibo.
Zanimljivo je i to da članice skupine na rukama nose tetovažu s logom Čuvarica, u čijem je središtu križ. Taj simbol povezuju s povijesnim običajem tetoviranja križeva u BiH, kao znakom vjere i pripadnosti u vremenima progona. Time potvrđuju svoju ulogu – ne samo kao glazbenica, već i čuvarica identiteta.
Obitelj igra važnu ulogu u djelovanju Čuvarica – s Biljanom nastupaju suprug i djeca, a instrumentalna pratnja okupljena je u zasebnu skupinu RamEro. „Zajednički nastupi za nas su puno više od glazbe – to su i obiteljski i duhovni trenuci“, poručuje Glibo.
Osim sudjelovanja na brojnim manifestacijama poput Ramskih dana kulture, Uskopljanskih jeseni, Dani kosidbe na Kupresu, te nedavno održanog Hrvatskog proljeća Središnje Bosne, Čuvarice su sudjelovale i na velikim koncertima, među kojima se izdvaja nastup sa simfonijskim orkestrom u Mostaru – kao dokaz da se tradicija može spojiti s ozbiljnom glazbom na najvišoj razini.
Za kraj, Glibo poručuje: „Naša glazba proizlazi iz vjere i vraća se vjeri. Pjevamo da bismo sačuvale ono što su nam majke i bake ostavile – pjesmu, molitvu, običaj i dostojanstvo. I dok god budemo pjevale, njihovo naslijeđe neće nestati.
