Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović izjavio je da nije realno očekivati rekonstrukciju Vijeća ministara BiH do izbora 2026. godine, istaknuvši da bi uz kooperativnost vladajućih stranaka bilo moguće donijeti dva ključna zakona koja bi otvorila put za početak pregovora o članstvu BiH u Europskoj uniji. Čović je istaknuo da, iako postoje inicijative za rekonstrukciju Vijeća ministara, situacija na političkoj sceni BiH trenutačno ne omogućuje takav korak, piše Večernji list BiH.
– Mislim da to uopće nije realno. Nema nikakve mogućnosti za takvo nešto. Nekim smo kolegama dali priliku, ali postali smo svjesni da bi to bilo iznimno teško u postojećem političkom okružju. Dogovor je postojao, krenuli smo, ali smo vrlo brzo shvatili da nema prostora za takva nadmudrivanja. Kod pojedinih stranaka u posljednje vrijeme ima i unutarnjih rasprava, zbog čega mislim da se ništa konkretno neće moći postići u vezi s rekonstrukcijom Vijeća ministara u skladu s Ustavom – rekao je Čović.
Oporba srušila EU
Rekonstrukciju Vijeća ministara traži probošnjačka “trojka”, što svojim potezima onemogućuje SNSD Milorada Dodika, koji s trojicom izaslanika u državnome Domu naroda kontrolira srpski klub. Naime, u svakom trenutku SNSD može u skladu s Ustavom propisanim procedurama zaustaviti proceduru smjene svojih ministara. U međuvremenu su bošnjačke stranke, zajedno sa srpskom “trojkom”, pokrenule proceduru izmjene Zakona o Vijeću ministara kako bi se zaobišla ta ustavna procedura smjene, ali i imenovanja ministara.
Čović ističe da je trenutačno najvažniji prioritet usvajanje zakona koji su ključni za nastavak euroatlantskog puta BiH. – Zakon o Sudu i Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) zakoni su na koje se najviše pozivamo. Iako nismo imali dovoljno ruku na prošloj sjednici Doma naroda, mislim da postoji mogućnost da na idućoj dobijemo suglasnost za njihovo usvajanje. Ako uspijemo usvojiti ove zakone, bit ćemo na dobrom putu za dobivanje datuma za početak pregovora o članstvu BiH u Europskoj uniji – rekao je Čović. On je dodao da je razgovarao s dužnosnicima Europske unije, naglašavajući kako je moguće stvoriti ambijent za usvajanje tih zakona kroz daljnje političke razgovore. – I jučer sam imao razgovor s dužnosnicima Europske unije i dogovorili smo se da kroz daljnje razgovore koje obavim u Banjoj Luci i Sarajevu pokušamo stvoriti ambijent da dva ključna europska zakona, Zakon o Sudu i Zakon o VSTV-u, budu usvojena na sljedećoj sjednici Doma naroda – izjavio je Čović.
Iako postoje prepreke koje otežavaju donošenje ovih zakona, posebno s obzirom na oporbu iz Republike Srpske, koja je već ranije izrazila protivljenje zakonima koje predlažu predstavnici HDZ-a, Čović ostaje optimističan. – Posljednje sjednice pokazale su da je oporba iz Republike Srpske, koja je inače naglašavala svoje europske ambicije, bila protiv tih zakona. Kad je zakon predlagao i predstavnik “trojke”, opet su ga srušili isti ljudi, iz istih institucija i stranaka – kazao je Čović, dodajući kako to pokazuje da srpska “trojka” i nije pretjerano “euroeuforična”.
“Euroeuforija”
Po njemu, jedino na čemu inzistiraju HDZ BiH i stranke Hrvatskog narodnog sabora jesu europske reforme. – Mislim da je vrijeme da svi shvate da je naš euroatlantski put ključan i da nema alternative za BiH u tom smislu. Ako uspijemo donijeti ove zakone, bit ćemo na dobrom putu, a ako ne, BiH će ostati na istom mjestu, bez pomaka – dodao je Čović. Izrazio je očekivanje da će u budućnosti izostati reagiranje visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta, s kojim se jučer susreo nakon zasjedanja HNS-a BiH. – Nadam se da ćemo u razgovorima s visokim predstavnikom raspraviti mogućnost da visoki predstavnik prepusti institucijama BiH da donose odluke i rješenja koja su nužna. BiH mora biti sposobna donositi vlastite odluke, bez vanjskog uplitanja, bez obzira na to kakve su institucije – istaknuo je Čović. Upitan o inicijativi Europske pučke stranke (EPP), koja posljednjih dana okuplja stranke partnere, Čović je izjavio da to nema nikakve veze s kompozicijom vlasti u Bosni i Hercegovini. – EPP je na posljednjem zasjedanju u Crnoj Gori, i poslije u Španjolskoj, tražio da se okupe sve stranke članice i analizira sporazum iz 2014. godine kako bi sve stranke dale svoj doprinos – kazao je Čović.
