Iran odavno djeluje u BiH, još od odreda mudžahedina do jake špijunske mreže MIOS-a
Iranci su stigli na tlo Bosne i Hercegovine samo šest mjeseci nakon što je rat započeo. IPoslali su tisuće boraca Sepaha pod krinkom djelatnika Iranskog Crvenog polumjeseca
Teokratski iranski režim ima tradiciju utjecaja i na ovim područjima, točnije u susjednoj Bosni i Hercegovini, piše Filip Sulimanec za tiskano izdanje Expressa.
Početkom rata u BiH i masovnim stradanjima sunitskih Bošnjaka, susjedna država je došla na radar mula i teokrata u Teheranu. Iranci su stigli na tlo Bosne i Hercegovine samo šest mjeseci nakon što je rat započeo. Iran je poslao tisuće boraca Sepaha pod krinkom djelatnika Iranskog Crvenog polumjeseca, izvijestio je austrijski istraživački centar MENA. Tako je Washington Post 2. lipnja 1994. objavio da je na teritorij pod kontrolom Armije BiH u svibnju te godine stiglo 400 boraca Iranske revolucionarne garde.
Osim boraca, stiglo je i 60 tona eksploziva te drugih sirovina za proizvodnju oružja koje je u zagrebačku zračnu luku 4. svibnja 1994. dopremio iranski Boeing 747. U to vrijeme neki obavještajni izvori navodili su da se u Bosni nalazi između 3000 i 4000 boraca IRGC-a, uz dodatnih 400 boraca libanonskog Hezbollaha. Većina Hezbollahovih boraca došla je iz područja Bekaa u Libanonu. Predvodio ih je Ali Fadiya, visoki časnik Hezbollaha, koji je zbog ratnih napora na brdovitom Balkanu postao poznat kao “Alaa Bosna”. Fadiya je 2016. poginuo kraj Alepa u žestokim borbama protiv Islamske države.
Muhammed Ibraheem Taherian, iranski veleposlanik u Bosni i Hercegovini tijekom rata, u svojim je dnevnicima zapisao o obveznom odlasku mudžaheidna nakon rata.
– Nakon uzastopnih poraza Srba u mnogim bitkama s arapskim džihadistima i iranskim snagama, zapadne zemlje bojale su se dopustiti da se Bosna i Hercegovina pretvori u bazu za džihadiste i Iransku revolucionarnu gardu u Europi – zapisao je prvi veleposlanik Islamske Republike u BiH.
Posljedica takve nove političke klime bio je i “udar na skijaški centar na Pogorelici”. U svojem radu “Sigurnosne i obavještajne službe u Bosni i Hercegovini”, hrvatski povjesničar i obavještajac Ivo Lučić naveo je da su jedinice IFOR-a (snage NATO saveza za održavanje mira u BiH) u veljači 1996. otkrile da je skijaški centar bio pretvoren u kamp za obuku agenata AID-a (Agencija za istraživanje i dokumentaciju BiH). Obuku su vršili operativci iz Irana, članovi iranske obavještajne agencije MOIS. U kampu su pronašli mnogo oružja, streljiva, eksploziva, sofisticiranih eksplozivnih naprava, dokumenata i geografskih karata, što je nedvosmisleno upućivalo na terorističku prirodu i nasilnički karakter ovoga kampa.
Iran tad pronalazi novu metodu održavanja utjecaja u BiH pod nazivom “meka strategija”, sličnu američkoj “soft power”, koja diseminira “Americanu” i utjecaj Washingtona raznim, ne vojnim kanalima. Teheran je shvatio da u BiH nemaju ni infrastrukture ni sredstava, ali ni geografsku blizinu da instaliraju posrednika nalik na Hezbollah u Libanonu ili Hute u Jemenu. Iranska meka strategija uvelike se oslanja na uspostavljanje vjerskih, kulturnih i medijskih centara u zemlji.
Stameni temelj iranskog utjecaja u BiH je Odsjek Kulturnog atašea iranskog veleposlanstva u Bosni i Hercegovini koji je počeo djelovati 1994. Obje su zemlje potpisale sporazum o kulturnoj, znanstvenoj i obrazovnoj suradnji.
Na temelju tog sporazuma, kulturni ataše u Bosni i Hercegovini provodi aktivnosti koje uključuju: objavljivanje istraživanja i studija, organizaciju konferencija i simpozija, postavljanje kulturnih i umjetničkih izložbi, provođenje tečajeva perzijskog jezika uz vjerske lekcije inspirirane idejama Homeinija i šijitskom doktrinom koja se suprotstavlja sunitskoj, objavljivanje knjiga i časopisa za širu, neakademsku publiku, suradnju s medijskim centrima u Bosni i Hercegovini i osnivanje medija pod iranskom kontrolom, održavanje vjerskih festivala, pružanje financijske, kulturne i znanstvene podrške bosanskohercegovačkim znanstvenim, kulturnim i vjerskim centrima, navodi MENA Research Center.
Fundacija Mulla Sadra u Bosni i Hercegovini počela je s djelovanjem 2003. godine u Sarajevu, a fokus joj je promicanje islamske filozofije, posebno misli velikoga filozofa Mulla Sadre (jedan od najvažnijih filozofa u povijesti šijitske islamske filozofije), kao i drugih islamskih mislilaca i erudita poput Allame Tabatabaija.
Cijeli tekst o iranskom utjecaju na BiH možete pročitati OVDJE.
