Najveća europska luka Rotterdam intenzivno se priprema za potencijalni vojni sukob, uključujući i s mogućom prijetnjom iz Rusije.
U koordinaciji s belgijskom lukom Antwerpen, razvija se plan za prihvat brodova s vojnim zalihama i opremom, dok se istovremeno razmatraju alternativni pravci za civilni teret u slučaju rata.
U razgovoru za Financial Times, Boudewijn Siemons, izvršni direktor Lučke uprave Rotterdama, istaknuo je kako se infrastruktura luke prilagođava mogućem povećanom prometu britanskih, američkih i kanadskih vojnih brodova. Napominje da nisu svi terminali prikladni za rukovanje vojnim teretom, zbog čega se dio kapaciteta planira preusmjeriti u Antwerpen i druge partnere.
– Sve manje gledamo jedni na druge kao konkurente. Natječemo se gdje moramo, ali surađujemo gdje možemo – poručio je Siemons.
Luka Rotterdam godišnje obradi čak 436 milijuna tona tereta, dok Antwerpen s 240 milijuna tona drži drugo mjesto na EU ljestvici. Rotterdam prima više od 28.000 brodova iz mora te 91.000 riječnih brodova godišnje, pretežno iz Njemačke i europskog zaleđa.
Mjere sigurnosti u luci dio su šireg vala europskih priprema za obranu, potaknutog izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa i strahom od moguće ruske agresije. EU izrađuje obrambeni plan težak do 800 milijardi eura, a Nizozemska je najavila povećanje vojne potrošnje na 5 posto BDP-a.
Prema zahtjevima NATO-a, Rotterdam će morati osigurati prostor za dodatne vojne brodove – do pet puta godišnje po nekoliko tjedana. Jedini terminal prikladan za prebacivanje streljiva s broda na brod već je identificiran.
Iako je luka i ranije prihvaćala vojnu opremu, ni u vrijeme Hladnog rata nije imala poseban vojni terminal, dok Antwerpen već redovito prima pošiljke za američke trupe stacionirane u Europi.
Nedavne izjave glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, koji je upozorio na mogućnost ruskog napada na članice Saveza do 2030. godine, dodatno su pojačale ozbiljnost ovih priprema.
Rotterdam je već izgubio 8 % trgovine zbog EU sankcija Rusiji, što Siemons naziva „još jednom lekcijom“. Pozvao je članice EU da, osim nafte, počnu stvarati zalihe ključnih sirovina poput litija, grafita, bakra i plina.
– Ako možemo imati strateške zalihe nafte, trebali bismo ih imati i za druge ključne resurse. Pitanje otpornosti društva postaje sve važnije u ovom nestabilnom svijetu – poručio je Siemons.
Područja oko luka zbog svoje logističke povezanosti smatraju se idealnim za skladištenje takvih zaliha. Dio nizozemskih strateških rezervi nafte već se nalazi u Rotterdamu.
Europska komisija uskoro predstavlja “strategiju zaliha”, koja će obuhvatiti hranu i vodu, medicinske zalihe, energente, ključne sirovine i skloništa, piše Financial Times, a prenosi Jutarnji list.
