OPOMENA POVIJESTI – Jandroković: ‘Genocid u Srebrenici primjer je u što se mržnja može pretvoriti i jedan od krvavih vrhunaca velikosrpske agresije‘
Komemoracija u Zagrebu podsjetila je na važnost borbe protiv mržnje i opasnosti prešućivanja zločina.
Genocid u Srebrenici podsjetnik je u što se ‘mržnja i nesnošljivost mogu pretvoriti ako im se dopusti da rastu‘, rekao je u četvrtak u Zagrebu predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, na komemoraciji povodom tridesete obljetnice monstruoznog zločina u tom gradu u BiH.
Nazivajući srebrenički genocid ‘jednim od krvavih vrhunaca‘ velikosrpske agresije devedesetih godina prošlog stoljeća, Jandroković je naglasio da ubojstvo više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u dobi od 13 do 77 godina koje su počinile srpske snage 11. srpnja 1995. nije bilo ‘tek čin iznenadne mržnje‘.
– Vjerujem da su svi danas ovdje nazočni svjesni u što se mržnja i nesnošljivost mogu pretvoriti ako im se dopusti da rastu. U ljudskoj je povijesti, nažalost, previše primjera, naglasio je Jandroković na skupu u dvorani Lisinski održanom u organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj.
Ističući da su se “nemir i nesigurnost uvukli duboko u pore svijeta u kojem živimo”, Jandroković je kazao da “smo svi pozvani pridonijeti borbi protiv nesnošljivosti i bilo kojeg oblika šovinizma i ekstremizma u našim društvima”.
“Svi imamo obvezu ne dopustiti da mržnja nadvlada”, istaknuo je na komemoraciji na kojoj su bili nazočni i izaslanici vlade, Ureda predsjednika, Grada Zagreba i veleposlanici.
Dana 11. srpnja obilježava se 30. godišnjica genocida u kojem je 1995. vojska i policija bosanskih Srba ubila više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, nakon pada enklave koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda. Niz europskih čelnika i ministara putuje u petak u Srebrenicu, među kojima je najavljen i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Prošle godine Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 11. srpnja Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, čime su potvrđene ranije presude međunarodnih sudova o počinjenom genocidu.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na komemoraciji je naglasio kako su spomen, istina i osuda nužni, ali “nismo pobijedili zlo dok stratišta ne postanu suvremeni gradovi i mjesta života”.
– Srebrenica je postala simbol onoga što se dogodi kad institucije zakažu, a međunarodna zajednica zakasni, kad šutnja nadjača odgovornost, naglasio je Božinović. Istaknuo je da ‘pomirenje ne dolazi zaboravom, već istinom, priznanjem i humanošću, a pobjeda nad zlom dolazi povratkom života‘.
U Potočarima, gdje je smješten i Memorijalni centar Srebrenica, do sada su pokopani posmrtni ostaci više od 6700 žrtava genocida, a i dalje se traga za tijelima najmanje tisuću ubijenih.
Mnogi od nazočnih koji su govorili na skupu u Zagrebu istaknuli su važnost istine, pamćenja i borbe protiv zaborava te osudili negiranje srebreničkog genocida, tada najvećeg masovnog zločina nakon Drugog svjetskog rata.
U utorak su u Sarajevu predsjednica Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Graciela Gatti Santana i glavni tužitelj MICT-a Serge Brammertz upozorili da nijekanje sudski utvrđenih činjenica vezanih uz Srebrenicu ne prestaje, dodajući da svjedoče prepravljanju povijesti i relativizaciji ratnih zločina, uključujući i nijekanje genocida u Srebrenici.
