Vlada RH predložila je izmjene Zakona o obrani i te o službi u Oružanim snagama kojima se od 2026. godine ponovno uvodi obvezno temeljno vojno osposobljavanje, poznatije kao vojni rok.
Vojni rok vraća se nakon 18 godina
Vlada Republike Hrvatske na sjednici koja se održana danas u Saboru, uputila je , uz Strategiju obrane RH i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga za razdoblje od 2025. do 2036. godine, i prijedloge izmjena Zakona o obrani te Zakona o službi u Oružanim snagama. Među njima je i ponovno uvođenje obveznog temeljnog vojnog osposobljavanja.
“Smatramo da su ovi dokumenti itekako potrebni s obzirom na bitno promijenjene globalne sigurnosne okolnosti. Hrvatska od 2008. ima suspendiranu odluku o služenju vojnog roka, na ovaj način s dobro kalibriranim, prilagođenim temeljnim vojnim osposobljavanjem stvaramo preduvjete da mlade generacije steknu vješti”, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković.
Temeljno vojno osposobljavanje, poznatije kao vojni rok, trajat će dva mjeseca i planira se da počne od siječnja 2026. godine, prenosi Hina.
Tko, kada i gdje ide na vojnu obuku?
Državljani RH upisuju se u vojnu evidenciju kada navrše 18 godina, a poziv na vojnu obuku dobivaju u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 19 godina. Iznimno, mogu biti pozvani i novaci između 19 i 30 godina.
Nakon primitka poziva, novak prolazi zdravstveni pregled koji određuje je li sposoban za službu. U slučaju neodazivanja na poziv, policija može izdati nalog za dovođenje, a predviđena je i novčana kazna od 250 do 1.320 eura.
Žene nisu obvezne služiti vojni rok, ali mogu dobrovoljno pohađati obuku, što je jedan od uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu i sudjelovanje u pričuvnom sastavu.
Obuka će se održavati u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi, s planom da se obuhvati do pet naraštaja godišnje, odnosno do 800 ročnika po naraštaju, što je oko 4.000 ročnika godišnje. Ako bude veći interes, kapaciteti će se proširiti.
Prava, plaće i odgode služenja vojnog roka
Ročnici će tijekom obuke primati plaću od 1.100 eura neto mjesečno, uz plaćene troškove prehrane, prijevoza i dopusta. Služba će im se računati u radni staž, a tijekom vojne obuke njihova prava iz radnog odnosa će biti zaštićena, neće moći biti otpušteni zbog služenja vojnog roka. Nezaposleni ročnici koji završe obuku imat će prednost pri zapošljavanju u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi.
Osobe koje se pozovu na priziv savjesti obvezni su obuku služiti civilno, kroz dva modela u Civilnoj zaštiti MUP-a ili u lokalnim jedinicama prebivališta.
Obuka, bilo vojna ili civilna, može se odgoditi do navršene 29. godine u slučaju studiranja, te sportašima na godinu dana radi sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, a najkasnije do 29. godine života. Zakon također predviđa posebne uvjete za odgode i oslobođenja od služenja, kao i uvjete za odbijanje zahtjeva za civilnu službu.
Ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić istaknuo je važnost snažnih Oružanih snaga i njihove uloge u stabilnosti regije i međunarodnih saveza: „Naša vizija je osigurati snažne Oružane snage i pridonositi stabilnosti u okviru NATO-a i EU, ali i samostalno.“
Podsjetio je i na planove Vlade glede obrambenih izdvajanja: „Vlada je već postavila cilj da do 2027. obrambena izdvajanja dosegnu najmanje 2,5 posto BDP-a, a do 2030. i tri posto BDP-a.“
