Nažalost, ponašanje članova Vijeća ministara BiH pokazuje da je i dosadašnja koalicija HDZ-a, “trojke” i SNSD-a daleko od funkcionalnosti.
Već mjesecima ne mogu se donijeti važne odluke iako je očito da predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto ulaže ogromni napor, pa i postiže određene rezultate, piše Večernji list BiH.
Pojavljivanje Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića pred Sudom Bosne i Hercegovine i ukidanje odluke o njihovu pritvoru jedino je konkretno i novo što se u posljednje vrijeme dogodilo u političko-institucionalnoj krizi u koju je zemlja zapala početkom ove godine.
A što sad, samo razgovor
Prema nekim procjenama, to otvara prostor za relaksiranje odnosa i postupni izlazak iz pat-pozicije u kojoj najviše ispašta Bosna i Hercegovina, odnosno njezin europski put. Međutim, određene poruke i procesi ne ostavljaju previše razloga za optimizam. Unatoč pozivima iz Bruxellesa i općenito međunarodne zajednice da se rješenje za krizu, ali i napredak BiH, traži u razgovorima i dogovorima ključnih političkih aktera, stranke “trojke” ne odustaju od svog stava da je bilo kakva suradnja s Dodikom i “ovakvim SNSD-om” nemoguća.
Klubovi zastupnika stranaka “trojke” (SDP BiH, NiP i NS) objavili su da je neupitna njihova opredijeljenost provedbi Platforme za mir, stabilizaciju, europsku budućnost i ekonomski napredak Bosne i Hercegovine, kao i nastavak suradnje sa strankama potpisnicama, a to su tri oporbene stranke iz Republike Srpske.
Također, stav da nema pregovora s Miloradom Dodikom je nepromijenjen. Ostanu li i lideri stranaka “trojke” pri ovom stavu, to znači da će ustrajati u prekompoziciji državne vlasti s SDS-om, PDP-om i Nebojšom Vukanovićem unatoč činjenici da se jasno demonstriralo kako taj blok srpskih stranaka nema kapacitet za potpuno sudjelovanje u vlasti na razini BiH.
Osim toga, stranke iz Sarajeva svjesno zanemaruju više nego očite probleme unutar oporbenih stranaka iz RS-a. Odranije je poznato da postoje, najblaže rečeno, trzavice između čelnika PDP-a Draška Stanivukovića i utjecajnih dužnosnika SDS-a, a posebno sveprisutnog Nebojše Vukanovića. U međuvremenu se došlo do otvorenih podjela u samom SDS-u i nitko ne zna kako će taj proces završiti.
Spominje se čak i mogućnost osnivanja nove stranke sa srpskim predznakom. Koliko su odnosi unutar srpskog oporbenog bloka nekoordinirani, svjedoči i jučerašnja reakcija Predsjedništva PDP-a koje se usprotivilo organiziranju prijevremenih izbora za predsjednika RS-a čak i ako prvostupanjska presuda Dodiku bude potvrđena. Nažalost, ponašanje članova Vijeća ministara BiH pokazuje da je i dosadašnja koalicija HDZ-a, “trojke” i SNSD-a daleko od funkcionalnosti.
Već mjesecima ne mogu se donijeti važne odluke iako je očito da predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto ulaže ogromni napor, pa i postiže određene rezultate, kao što je usvajanje nacrta Reformske agende u okviru Plana rasta za zapadni Balkan. To nije dovoljno da pokrene BiH na europskom putu, tom vanjskopolitičkom cilju koji je mnogima danas ne u drugom, nego u trećem planu. Osim što će zbog političkog inata BiH i njezini građani ostati bez stotina milijuna eura, posljedice zastoja ne europskom putu još su pogubnije.
EU na čekanju ili
– Ovo je Plan koji je predviđenog trajanja do prosinca 2027. godine, prati proračunski ciklus EU-a. Neiskorištena sredstva vraćaju se u proračun EU-a i neće biti dostupna korisnicima Plana, uključujući BiH i ostale zemlje. Ostale zemlje već su primile sredstva, BiH nije povukla ta sredstva. Što se više vremena izgubi, manje je sredstava. Ako se to ne dogodi do idućeg tjedna, morat ćemo razmatrati smanjenje sredstava za BiH. Ako govorimo o iznosu smanjenja, to je 10 posto prve tranše, što je 100 milijuna eura. Zamislite koji je to gubitak za BiH. Plan rasta može aktivirati potencijale ove zemlje – upozorio je odmah nakon usvajanja nacrta Reformske agende voditelj Izaslanstva EU-a u BiH, veleposlanik Luigi Soreca. A što bi konkretno donio Plan rasta, odnosno što BiH gubi zbog političkih opstrukcija.
Naime, Plan rasta donosi značajna infrastrukturna ulaganja – tunel Prenj, nastavak izgradnje koridora Vc od Svilaja do Bijače, jednog dijela granice RH duž BiH, uspostavu zelenih koridora na 11 graničnih prijelaza i samim tim ubrzanje prometa. Cijene roaminga će se smanjiti. Tu je i sudjelovanje u jedinstvenom platnom prostoru jer se neće plaćati naknade i troškove kao sada kada se šalje novac iz inozemstva u BiH.
To su samo neki od primjera što Plan rasta može osigurati, a što građani BiH vjerojatno neće imati priliku vidjeti. Sve se više govori o izborima iduće godine kao mogućem rješenju za krizu u BiH. To znači da će BiH, uz sve dosadašnje vrijeme, izgubiti i idućih više od godinu dana. A nema jamstva ni da će izbori donijeti promjenu političkih odnosa.
