Unatoč svim unutarnjim nestabilnostima, svakodnevnim iskušenjima i prijeporima, Bosna i Hercegovina i ne stoji toliko loše u očima Europljana, pokazalo je istraživanje koje je Europska komisija provela u 27 zemalja članica.
Tek 10 zemalja ne bi dalo 50 posto i više potpore za ulazak BiH u Europsku uniju. “S obzirom na svakog trenutačnog kandidata i potencijalnog kandidata za članstvo u EU, biste li bili ‘za’ ili ‘protiv’ njihova ulaska u EU kada ispune uvjete?” glasilo je pitanje postavljeno stanovnicima 27 zemalja članica Europske unije.
Ekskluzivno objavljujemo rezultate ovog istraživanja, koje je vrlo značajno i u pojedinim situacijama posve odudara od javnih političkih diskursa u tim zemljama, dok u nekim slučajevima potvrđuje postojanje društvenih podvojenosti.
Austrija iznenađenje
Ponajprije je većinsko protivljenje Francuske prema BiH iznenađenje za mnoge. Naime, u toj zemlji su se vodile i javne političke i medijske rasprave o utjecaju mafije s Balkana, a napose Albanije, u raznim kriminalnim događajima, pa su tom logikom sve zemlje s Balkana dobile negativnu ocjenu.
S druge strane, snažnu podršku eurointegracijama Balkana pruža Mađarska, posebice premijer Viktor Orbán, iako ta potpora nije tako snažno izražena u brojkama. Najveći euroskeptici prema BiH su Česi, koji imaju sličnu matricu ponašanja i prema drugim zemljama, dok negativno iznenađenje predstavlja Austrija, koju za ovaj prostor čak veže i prošlost u ne baš tako davnom jedinstvenom administrativno-državnom režimu.
Doduše, i ubojstvo austrougarskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda može se povezati s aktualnim stavovima Austrije prema Balkanu.
Zanimljivo je kako bi Bosna i Hercegovina, prema rezultatima istraživanja, bila najviše podržana u Švedskoj, gdje bi čak 81 posto građana podržalo njezin ulazak u EU, dok je Hrvatska i Slovenija prate s visokim postocima od 74% odnosno 70%.
U Danskoj bi za BiH glasovalo 67% građana, dok se u zemljama poput Slovačke i Nizozemske potpora penje do 61%. Potpora u Irskoj, Finskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj je 57%, dok Španjolska s 56% daje solidnu potporu. Bugarska i Luksemburg pridružuju se u potpori BiH s 53%, dok su Litva i Estonija na 52%. Zanimljivo je da Malta, Cipar i Grčka daju samo 50-postotnu potporu, dok postoci padaju dalje prema Belgiji (48%), Portugalu (47%) i Njemačkoj (45%). Italija je na 41%, Austrija na 40%, dok Češka i Francuska imaju najniže postotke, s 38% i 34% potpore.
Ova istraživanja prikazuju jasan obrazac podvojenih mišljenja među europskim državama, u kojima se, s jedne strane, naglašava potpora eurointegracijama, dok, s druge strane, postojanje jakog euroskepticizma donosi negativne stavove.
Hrvatska i Srbija
Na samom dnu, Kosovo ne nailazi ni na kakvu veću podršku. Ovdje je postotak potpore najniži jer samo 29% Čeha podržava Kosovo, dok ni Austrijanci ne pokazuju nikakvu značajnu potporu (28%). Što se tiče Albanije, postotak potpore za njezin ulazak u EU također varira među europskim državama. Šveđani su najpotpuniji u svojoj potpori sa 74%, dok Češka daje najmanje, samo 29%.
Potpora za Gruziju također pokazuje Švedsku kao najodlučniju zemlju sa 71% podrške, a uz Švedsku, prednjače i baltičke zemlje poput Litve i Latvije. Na dnu liste, poput Kosova, nalaze se Austrija i Češka, s 29% potpore. Kosovo je među najnezadovoljnijim kandidatima. Švedska ponovno prednjači s čak 79% potpore, a slijede je Danska i Hrvatska. Međutim, Austrijanci i Česi ponovno su među najslabijima u pružanju potpore za Kosovo, s razmjerno niskim postocima od 28%.
Crna Gora također ima visoku podršku u EU, pri čemu Švedska ponovno daje najviše potpore s 81%, dok je Slovenija i Danska vrlo podržavaju, zajedno s Hrvatskom. Francuska i Austrija se pak drže na samom dnu s 40% podrške. Za Sjevernu Makedoniju istraživanje je također pokazalo značajnu podršku, koja je bila najizraženija u Švedskoj sa 78%, dok su slijedile Slovenija sa 71% i Hrvatska sa 69%.
S druge strane, Grčka je na samom dnu s 37%, dok su Francuska, Austrija i Bugarska također među najslabijim državama, sa samo 36%, 34% i 32% potpore za Sj. Makedoniju. Moldavija ima također solidnu potporu u EU, sa Švedskom koja prednjači sa 75%, dok Rumunjska daje potporu u visini od 67%. Ovdje se potvrđuje trend da su zemlje koje dijele geografski i povijesni prostor s određenim državama, poput Moldavije, spremnije za širenje EU-a prema tim teritorijima.
Zanimljivo je kako Srbija dobiva najveću potporu od Švedske te solidnu podršku od Hrvatske, koja se nalazi točno na polovini, 14. mjestu, po potpori za ulazak. Slična je situacija i za Crnu Goru, koja uživa potporu većine europskih zemalja, ali i dalje ima slabiji odziv u Francuskoj i Austriji. BiH i Crna Gora su među državama koje imaju najmanje loših ocjena, odnosno onih ispod 40%, dok je Kosovo najslabije plasirano u pogledu potpore za pristup EU.