Ubrzana cestogradnja konkretan je doprinos europskoj budućnosti zemlje, a iduća godina mogla bi biti ključna za izlazak BiH iz prometne izolacije. A za sve je potreban dogovor.
Kad ne ide nikako drugačije, Bosna i Hercegovina bi se barem fizički, autocestama, trebala povezivati s Europskom unijom. Ljetni mjeseci i gužve na ključnim magistralnim cestama kroz BiH najbolje ilustriraju koliko je ovoj zemlji potrebna mreža kvalitetnih autocesta i brzih cesta te njihovo priključivanje na glavne cestovne koridore u Europi, piše Večernji list BiH.
Otvorena mnoga gradilišta
Istina, i na jugu i na sjeveru Bosna i Hercegovina se priključila na hrvatsku mrežu autocesta. Međutim, već nakon nekoliko kilometara poslije Bijače na jugu, odnosno Svilaja na sjeveru, autocesta završava i put kroz BiH nastavlja se zastarjelim magistralnim cestama. Nije to samo stvar brzine već i sigurnosti jer na magistralnim cestama u BiH svakodnevno svjedočimo nezgodama s tragičnim ishodom.
Stručnjaci se slažu kako bi se broj prometnih nesreća značajno smanjio kada bi se promet odvijao autocestama. Cijela priča s cestogradnjom u BiH ima i svoju ekonomsku stranu. Uz brži i lakši dolazak do turističkih odredišta u BiH, tu je i ubrzanje prijevoza roba i sirovina, čime se potiče domaće gospodarstvo i privlače strani investitori.
Kada je u listopadu prošle godine došlo do pokretanja klizišta koje je prekinulo željeznički promet u BiH, zorno se pokazao značaj neometanog kretanja velikog broja kamiona, za koje su magistralne ceste u BiH očito nespremne. Sve su to argumenti koji bi morali prisiliti vlast da maksimum energije usmjerava upravo u cestogradnju. Hrvatska sa svoje strane daje značajan poticaj cestovnom uvezivanju Bosne i Hercegovine s Europskom unijom.
Na nedavnom sastanku premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića s hrvatskim političkim liderom u BiH Draganom Čovićem najavljeno je otvaranje dionice nove ceste od Ravnog do hrvatske granice, i to do kraja ovog mjeseca. To znači da će uskoro najjužnija bosanskohercegovačka općina Ravno novom cestom, preko mjesta Zavala, biti povezana s granicom Hrvatske i dalje prema općini Slano.
Za samo 15-ak minuta stizat će se od Zavale (BiH) do Slanog (RH). Za ovaj projekt osigurana su 7,3 milijuna eura, a ceste će biti dužine desetak kilometara i širine šest metara. Poznato je da je Hrvatska završila svoju dionicu na koridoru Vc te, nakon što se pusti u promet novi most na Savi u Gradišci, sav posao na cestovnom uvezivanju Bosne i Hercegovine s EU-om ostat će na bh. strani. Ključni projekt svakako je koridor Vc, gdje trenutačno traju radovi na više dionica.
Iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH naglašavaju da je u proteklom razdoblju intenzivirana izgradnja autoceste na dijelu koridora koji prolazi kroz Federaciju, ali i da su osigurali kontinuitet u provedbi velikih infrastrukturnih projekata. Novi zamah razvoju daje i odluka Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Tako je, nakon svih provedenih analiza, EBRD odobrio financijska sredstva koja će se koristiti za izgradnju nova 9,2 kilometra autoceste na koridoru Vc, a riječ je o poddionici Mostar jug – tunel Kvanj, koja, zapravo, predstavlja sjeverni dio dionice Mostar jug – Buna. Upravo će povezivanje Mostara kao hercegovačkog središta s Hrvatskom preko koridora Vc biti ključan korak za postizanje strateških prometnih ciljeva BiH.
Svakako, uz to ide i izgradnja sjevernog dijela koridora kroz BiH, odnosno spajanje već izgrađenih dionica od Tarčina na jugu do Zenice na sjeveru s novim dionicama prema Doboju i dalje prema Svilaju, to jest granici s Hrvatskom.
Grad Doboj ne spominjemo slučajno jer će u njegovoj blizini biti veliko čvorište, odnosno spoj koridora Vc na već izgrađenu autocestu Banja Luka – Doboj. Ova autocesta se nastavlja i dalje prema Bijeljini, što znači da bi spajanjem s koridorom Vc mreža autocesta kroz BiH dobila svoje prve jasne obrise.
Završetak niza dionica
U tom smislu iduća godina mogla bi biti ključna za izlazak BiH iz prometne izolacije. Naravno, priča će biti zaokružena tek potpunim završetkom svih dionica koridora Vc, a o preciznim rokovima za to još je rano govoriti. Jasno je da će zadnji, a sigurno i tehnički najzahtjevniji, biti proces izgradnje tunela Prenj i potpuno spajanje autocestom Sarajeva i Mostara.
Europska unija financijski i politički snažno podupire ovaj projekt, svjesna da će mreža modernih prometnica kroz BiH i njihovo spajanje s Hrvatskom i ostatkom EU-a značajno doprinijeti i procesu pridruživanja Bosne i Hercegovine europskoj obitelji naroda. Ako postoji neka građevinska i gospodarska aktivnost koja izravno doprinosi europskom putu BiH, onda je to cestogradnja.
Potiče se time i fluktuacija ljudi i roba, konkretno pokazuju prednosti pridruživanja Europskoj uniji. Umjesto riječi i parola, konkretne veze, pa i one cestovne, najbolji su promotor europske budućnosti BiH.
