Mnogi pčelari sele košnice diljem BiH, a u Zapadnohercegovačkoj županiji to čini više od 80 posto njih. Krajevi na višim nadmorskim visinama ove su godine bili ključni za dobar prinos.
Za pčelarstvo, kao osjetljivu granu, i ova je godina počela loše, uz kišno razdoblje u proljeće. Ipak, kod onih pčelara koji mogu ozbiljnije pristupiti poslu te ujedno seliti svoje košnice ovisno o cvatnji, meda će biti. No, stara priča o borbi protiv jeftinog uvoznog, a često i patvorenog meda, još je tu, prenosi RTV HB.
Teško je dati konačan zaključak o tome kakva je ovogodišnja pčelarska sezona koja zapravo još traje. Puno toga ovisi o mikrolokacijama i tome pruža li okoliš dovoljno ispaše za pčele. Upravo zato mnogi pčelari sele košnice diljem BiH, a u Zapadnohercegovačkoj županiji to čini više od 80 posto njih. Krajevi na višim nadmorskim visinama ove su godine bili ključni za dobar prinos.
U Posavini su na početku godine imali velike gubitke – pojedini i do 80 košnica – kao posljedicu loše prošle godine. No, stanje se postupno popravilo i sada se bilježe solidni prinosi. Na područje Posavine često dolaze pčelari iz tuzlanskog kraja, a neki se pritom učlanjuju u lokalne udruge i plaćaju članarinu za slobodnu ispašu.
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju kako je vrijednost izvoza meda u prvih sedam mjeseci 2025. godine iznosila 168,3 tisuće KM, što je čak 279 posto više nego u istom razdoblju 2024. godine, kada je izvoz iznosio 44,3 tisuće KM. Količinski je iz Bosne i Hercegovine ove godine izvezeno više od 6,5 tona meda, što predstavlja rast od 332 posto.
Istodobno, uvoz meda u Bosnu i Hercegovinu u razdoblju od siječnja do srpnja 2025. smanjen je za 13 posto u odnosu na lani i iznosio je 2,1 milijun KM. Količinski pad iznosio je 18 posto jer je uvezena 271 tisuća kilograma u usporedbi s 330 tisuća kilograma u istom razdoblju 2024. godine.
Najveće količine meda Bosna i Hercegovina već nekoliko godina izvozi u zemlje Arapskog zaljeva, a manji dio i u Crnu Goru te Tursku. S druge strane, najviše meda Bosna i Hercegovina uvozi upravo iz Hrvatske i Turske.
Prosječna izvozna vrijednost kilograma meda u prvih sedam mjeseci 2025. godine iznosila je 25,50 maraka, dok je prosječna uvozna cijena bila znatno niža – 7,80 maraka po kilogramu.
