Proeuropska Stranka akcije i solidarnosti (PAS) predsjednice Maie Sandu pobijedila je na parlamentarnim izborima u Moldaviji, osvojivši više od 50 posto glasova, prema službenim rezultatima objavljenim jutros nakon prebrojavanja 99,52 posto izbornih listića.
Stranka akcije i solidarnosti (PAS), na vlasti od 2021., osvojila je 50,03 posto glasova, dok je proruski Blok patriota bivšeg predsjednika Igora Dodona osvojio 24,26 posto, prema rezultatima koje je Središnje izborno povjerenstvo objavilo na svojoj web stranici.
Dodon je vođa Moldavske socijalističke stranke (PSRM) i vođa izbornog saveza Blok patriota. Logo sindikata prikazuje bijelo-crvenu zvijezdu sa srcem, u koju je “ugrađen” sovjetski simbol srpa i čekića. Dodon sebe opisuje kao desničara posvećenog “tradicionalnim vrijednostima” i voli završavati svoje videozapise pravoslavnim pozdravom “Bože, pomozi!”.
Ključna većina
Preostali neobrađeni glasovi sugeriraju da bi PAS mogao osigurati ključnu većinu koja mu je potrebna u domu od 101 mjesta kako bi izbjegao potencijalno nestabilnu koaliciju i održao status kandidata Moldavije za EU na pravom putu. Moldavija, zemlja s oko 2,4 milijuna stanovnika, kandidatkinja je za EU od 2022. godine.
Prema projekcijama, PAS bi mogao zadržati apsolutnu većinu s 55 od ukupno 101 mjesta. U odlazećem sazivu skupštine imao je 63 zastupnika. U parlament bi trebali ući proeuropski Alternativni blok (oko 8 posto glasova) i populistička Naša stranka (oko 6,2 posto glasova).
Službeni konačni rezultati očekuju se kasnije danas. Parlamentarni izbori u siromašnoj, agrarnoj zemlji stisnutoj između članice EU Rumunjske i Ukrajine smatraju se ključnima. Moldavija, zemlja s oko 2,4 milijuna stanovnika, kandidatkinja je za EU od 2022. godine.
Kupovina glasova i dezinformacije
Prozapadna predsjednica Sandu nada se da će većina proeuropskih snaga nastaviti reforme potrebne za pristupanje EU. U usporedbi s izborima prije četiri godine, PAS je pretrpio određene gubitke.
Ranije je optužila Rusiju za masovno miješanje u izbornu kampanju. Moldavske vlasti govorile su o kupovini glasova od strane ruskih aktera, dezinformacijama na društvenim mrežama i kibernetičkim napadima.
Proruske snage – Blok Alternativa (oko 8,1 posto) i Naša stranka poduzetnika Renata Usatîja (oko 6,2 posto) – također su osigurale mjesta u parlamentu od 101 člana, izabranog na četverogodišnji mandat.
Neočekivano, Stranka za demokraciju kod kuće (PPDA), izvorno osnovana radi promicanja unije s Rumunjskom, također je prešla prag od pet posto, osvojivši oko 5,7 posto glasova.
Glasovi iseljeništva
Ishod glasovanja uvelike ovisi o sudjelovanju iseljeništva. Stotine tisuća Moldavaca žive u EU i tradicionalno imaju značajan utjecaj na to tko će vladati u njihovoj domovini. Moskva je također optužila vodstvo u Kišinjevu za manipulaciju, tvrdeći da su ruske stranke i snage isključene iz izbora.
Na dan izbora bilo je pritužbi da građani iz separatističke regije Pridnjestrovlja nisu mogli doći do Moldavije kako bi glasovali zbog zatvaranja mosta nakon navodne prijetnje bombom. Tradicionalno, ljudi iz Pridnjestrovlja s moldavskim putovnicama također imaju utjecaj na ishod izbora.
Moldavija je podijeljena između svog proeuropskog kursa i svojih povijesnih veza s Rusijom. Preliminarni konačni rezultati glasovanja očekuju se u ponedjeljak.
Ekonomski gledano, Kremlju ne treba mala, pretežno agrarna Republika Moldavija s 2,4 milijuna stanovnika. Ipak, ruski imperijalni mentalitet doveo je do toga da je tamo pokrenut prvi postsovjetski rat – u proljeće 1992. Oko 1500 ruskih vojnika i ogroman arsenal oružja trenutno su stacionirani u Pridnjestrovlja, koje je tada bilo poprište velikih sukoba, a danas je i dalje separatistička regija.
Od 2022. strateška vrijednost Republike Moldavije se povećala jer osvajanjem te male zemlje, koja se ne može vojno braniti, Moskva bi mogla otvoriti drugi front protiv Ukrajine. Poniženje koje je Rusija tamo pretrpjela ne treba podcijeniti – na primjer, kada je Maia Sandu, nepokolebljiva i skromna, uspjela osloboditi svoju zemlju od ruskog utjecaja i povesti je putem prema Europi.
U tom kontekstu, ne čudi da je Rusija učinila sve kako bi izbore “okrenula” u svoju korist. Jedan od alata koje je koristila bio je kupovina glasova putem aplikacija za plaćanje. Prošle godine za to se registriralo čak 300.000 birača. U to vrijeme, vlasti su govorile o “neviđenom hibridnom napadu” na Republiku Moldaviju.
Lažne vijesti
Kupovinu glasova navodno je koordinirala mreža koju predvodi moldavsko-izraelski poduzetnik Ilan Shor, čiji su nalogodavci navodno povezani s ruskim obavještajnim službama i, kako se tvrdi, s Kremljom. Shor je glavni organizator takozvanih “krađa od milijardu dolara” od 2012. do 2014. godine, a za to je pravomoćno osuđen u Republici Moldaviji. Pobjegao je 2019. godine, prvo u Izrael, a kasnije u Rusiju. Nekoliko stranaka koje je osnovao za nadolazeće izbore bilo je zabranjeno.
Mjesecima je moldavska policija upozoravala građane na moguće posljedice kupnje glasova. Očito, to nije bilo u potpunosti uspješno.
Druga metoda bila je preplaviti društvene mreže, posebno TikTok, tisućama videa koji šire lažne vijesti. Uz tipične proruske narative, mnogi videozapisi sada tvrde i da je “režim” Maie Sandu oličenje korupcije i da vladajući PAS tjera stotine tisuća ljudi u siromaštvo.
No, upravo su Sandu i PAS, koji je osnovala, prvi put otkako je Republika Moldavija stekla neovisnost, vodili odlučnu borbu protiv korupcije. Ruski rat protiv Ukrajine gurnuo je Moldaviju u tešku ekonomsku krizu, prvenstveno zbog drastičnog povećanja cijena energenata i obustave isporuke ruskog plina od početka 2025.
Bivši predsjednik Igor Dodon, koji je i sam osumnjičen u nekoliko slučajeva korupcije, nije impresioniran tim činjenicama. Što se tiče žute boje stranke PAS, njezin glavni slogan kampanje bio je: “Žuta kuga mora nestati!”
