Stiglo je dugo najavljivano zahladnjenje. Iz haljina i sandala ušli smo u kapute i zimske jakne. Nakon Bjelašnice i Vlašića, Jahorina je dočekala posjetitelje prekrivena prvim snijegom. S padom temperature u dijelovima BiH počela je i sezona grijanja. S obzirom na to da su se stekli uvjeti, KJKP Toplane – Sarajevo je od jučer počeo s isporukom toplinske energije korisnicima u Sarajevskoj županiji. Sezona grijanja u Sarajevu počinje kada se u prethodna dva uzastopna dana utvrdi srednja dnevna temperatura vanjskog zraka od 12 stupnjeva ili niža, a najkasnije 15. listopada. U jutarnjim satima 1. listopada počela je sezona grijanja u Tuzli.
Svake godine skuplje
Stanovnici Zavidovića ove će zime ostati bez usluge daljinskog grijanja. Kako je priopćeno iz JKP Radnik d. o. o., sustav grijanja neće biti u funkciji zbog višegodišnjeg neodržavanja, nedostatka ulaganja u infrastrukturu te inspekcijske zabrane rada. Građani će, prema navodima iz priopćenja, morati potražiti alternativne načine zagrijavanja svojih domova, poput električnih grijalica, peći na čvrsta goriva ili drugih tehnički mogućih rješenja. U ovo doba godine, uz već redovita poskupljenja i opremanje učenika za školu, dodatni pritisak na kućne proračune predstavljaju troškovi nabave ogrjeva. Građani se, kako tko zna i umije, spremaju za zimu i predstojeću sezonu grijanja. Nadaju se da će uspjeti proći s 1500 – 2000 KM, ali i da će zima biti blaga. Da je nabava ogrjeva jedini trošak ujesen, bilo bi dobro. Ali nije. Grijanje svake godine postaje sve skuplje, a ni ova sezona neće biti iznimka jer su cijene drva, briketa i peleta u porastu te su od 10 do 20 posto više u odnosu na prošlu godinu.
Zbog sve manje potražnje jedino je cijena ugljena ostala nepromijenjena. Cijene peleta i ogrjevnog drva u BiH ponovno rastu, a potražnja premašuje ponudu, zbog čega se na isporuku čeka i po nekoliko dana. Iako neki proizvođači drže stare cijene, drugi su ih blago povećali, a zaliha gotovo da i nema zbog naglog rasta interesa kupaca pred sezonu grijanja. Drvni energenti skuplji su u odnosu na prošlu godinu od 10 do 25 posto, u ovisnosti o vrsti ogrjeva. Kubni metar ogrjevnog iscijepanoga drva, tradicionalno najtraženijeg energenta na domaćem tržištu, dosegnuo je 165 maraka. Tona bukovih briketa je 351 marku, a pelet prve klase po toni je oko 500 KM. Cijena ugljena nije mijenjana. Tona kamenog ugljena je 285, a lignita 235 maraka. Očekuju se nova poskupljenja. Iz tvrtke Drvosječa iz Sarajeva, koja posluje kroz predstavništva u nekoliko gradova diljem BiH, kažu da imaju povećanu potražnju za peletom i drvima te, kako navode, cijene peleta ovise o klasi.
– Tako je pelet A2 klase trenutačno dostupan po cijeni od 550 KM po toni, dok A1 klasa doseže cijenu i do 580 KM po toni. Imamo jako mnogo narudžbi, kupci čak moraju čekati nekoliko dana na isporuku – navode iz ove tvrtke i dodaju kako se intenzivno radi na isporuci kako bi se zadovoljile potrebe tržišta. – Uz pelet, u ponudi imamo i drva, i to sirova i suha. Cijena za metar suhih cjepanica iznosi 165 KM, dok se sirova drva mogu nabaviti po cijeni od 147 KM. Trenutačno imamo naručeno oko 100 metara drva – ističu iz Drvosječe.
Privilegij, a ne osnovna potreba
Kako sada stvari stoje, BiH bi mogla ući u još jednu zimu u kojoj će grijanje postati privilegij, a ne osnovna potreba. Rastuće cijene ogrjeva nisu samo privremeni problem, one upućuju na sustavnu krizu u energetskom sektoru i u lancima opskrbe BiH. Ako se ne poduzmu hitne mjere – subvencije, regulacija cijena, olakšice za najugroženije, mnoge obitelji neće moći zimi osigurati minimalne uvjete za grijanje. Kućanstva s ograničenim proračunom moraju smanjivati druge troškove – hranu, lijekove, obrazovanje – da bi osigurali grijanje.
Raste međuodnos energetske nejednakosti: dok oni koji imaju šume ili bolje prihode, lakše preživljavaju, ranjive kategorije postaju sve više izložene. Povećane cijene ogrjeva potiču prelazak na alternativne izvore grijanja – električno, plinsko (gdje je dostupno), toplinske pumpe – ali mnogima je to nedostižno zbog investicijskih troškova. Građani upozoravaju da će i grijanje postati luksuz. Ekonomisti upozoravaju da bi rast cijena ogrjeva mogao izazvati domino-efekt i dodatno povećati siromaštvo u zemlji. – Ako se hitno ne uvedu subvencije za najugroženije, tisuće kućanstava neće moći priuštiti osnovne uvjete grijanja -poručuju.
Vecernji list
