Kina i SAD su globalne sile i bore se za prevlast: Upravo sada definira se odnos o kojemu ovisi cijeli svijet
Washington shvaća da njegov globalni primat u ovome trenutku ugrožava samo Kina, i definiranje odnosa s Pekingom jedno je od ključnih pitanja američke vanjske politike, a to neće postići stalnim prijetnjama i visokim carinama.
Rusija, Iran, Venezuela, Hamas… Sve su to suparnici ili neprijatelji Sjedinjenih Američkih Država, ali nitko od njih ne može se po svojoj gospodarskoj ili vojnoj moći, utjecaju ili bilo čemu drugome mjeriti s onim koga SAD doista vidi kao glavnog takmaca na globalnoj sceni – Kinom.
Susret američkog predsjednika Trumpa s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom bit će vrhunac njegova »azijskog tjedna«, susret na kojemu bi, vjeruju analitičari, mogao biti riješen, ili bar primiren, trgovinski sukob koji bukti već mjesecima. Nije tu riječ samo o carinama na uvoz kineske robe, ili mogućnosti da Peking ograniči izvoz rijetkih metala u SAD koji su ključni za američku visokotehnološku proizvodnju. Tu bi se mogli definirati odnosi dviju jedinih stvarnih globalnih velesila, jer Kina već godinama nije samo industrijski poligon za prozvodnju jeftine i nekvalitetne robe, već tehnološki visokorazvijena zemlja koja tijekom posljednja dva desetljeća vrlo žestoko i vrlo uspješno gradi svoj geopolitički, ekonomski, ali i vojni utjecaj diljem svijeta.
Glavni partner
– Danas Kina »proizvodi« više STEM inženjera nego sve ostale zemlje svijeta zajedno, upravlja sa 60-70 luka diljem svijeta, razvija visokotehnološke projekte… Njen iskorak i na međunarodnoj političkoj sceni je ogroman, razvijaju projekte na nekoliko kontinenata, imaju više diplomatskih predstavništava od SAD-a. Sada se vide rezultati procesa koji su pokrenuti prije nekoliko desetljeća, jer Kina planira dugoročno, za razliku od zapadnih zemalja koji planove temelje na dvije do četiri godine, kaže dr. Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Svoje veliko otvaranje i transformaciju iz zemlje koja je bila potpuno zatvorena u sebe još početkom devedesetih godina prošlog stoljeća u zemlju koja danas, uz SAD, dominira globalnim trgovinskim tokovima, Kina je počela inicijativom »Pojas i put« prije desetak godina, kada je otvorila cijeli niz infrastrukturnih projakata u zemljama Azije, Afrike i Europe. Financiranjem i gradnjom cesta, luka, željeznica i energetskih objekata, nerijetko po niskim cijenama i vrlo povoljnim uvjetima, Kina je gradila i svoj politički i gospodarski utjecaj istiskujući tako države koje su tradicionalno zauzimale mjesto lidera u pojedinim regijama. Tako danas Kina ima veći utjecaj i ugled na istoku Afrike u odnosu na Britaniju koja je, kao bivša kolonijalna sila, godinama slovila kao uzor novonastalim afričkim državama. U Srbiji Kina danas ima vrlo uglednu poziciju, uz bok Rusiji i Europskoj uniji, svakako bolju poziciju nego što je ima SAD.
Ujedno, Kina je danas glavni trgovinski partner većine zemalja u svijetu, a kineske tehnološke kompanije poput Huaweia ili Tik Toka tehnološki predstavljaju sam vrh industrije.
Definiranje odnosa
Paralelno s razvojem gospodarstva, industrije i trgovine, Kina je jačala i svoju vojnu moć. Od nekad vojno zatvorene zemlje dospjeli su u poziciju vodećeg proizvođača ratnog brodovlja, ovladali su tehnologijom izrade nosača zrakoplova, a u Južnom kineskom moru čak grade i umjetne otoke koje koriste kao vojne baze.
Imajući na umu sve to, Washington shvaća da njegov globalni primat u ovome trenutku ugrožava samo Kina, i definiranje odnosa s Pekingom jedno je od ključnih pitanja američke vanjske politike. To definiranje odnosa Trump neće postići prijetnjama i carinama.
– Kina je pokazala da se dominacija Azije vraća na velika vrata, da je ona ponovo tu. Kina je pokazala kako je sposobna izraditi najsofisticiranije proizvode i razviti vlastitu visoku tehnologiju, a sa svojim ljudskim potencijalima, koji su ogromni, počinje dominirati. Tijekom hladnog rata SAD je imao ideološkog protivnika u SSSR-u, sada je situacija drugačija. Kina je protivnik ne na temelju svoje ideologije koju ona ne namjerava izvoziti, već na temelju svoje gospodarske i vojne snage, kaže povjesničar i politički analitičar dr. Tvrtko Jakovina.
Mirovni sporazum između Tajlanda i Kambodže koji je Trump supotpisao u ponedjeljak početak je njegove azijske turneje, ali svakako ključni razlog boravka američkog predsjednika u Aziji je susret s kineskim predsjednikom Xijem najavljen za četvrtak, i zaustavljanje trgovinskog rata na relaciji Peking-Washington. No, to bi trebao biti tek početak u razvijanju i definiranju odnosa dviju globalnih velesila o čijem odnosu, uostalom, ovisi i kako će se svjetsko gospodarstvo i ekonomija razvijati u nadolazećim godinama.
Kraljevski doček u Japanu
Donald Trump je dobio kraljevski doček u Japanu, posjetio je Carsku palaču, gdje se rukovao i fotografirao s japanskim carem Naruhitom. Trump je od Tokija već osigurao obećanje o 550 milijardi dolara vrijednim ulaganjima u zamjenu za smanjenje visokih uvoznih carina. Nova japanska premijerka Sanae Takaichi se nada da će dodatno zadiviti Trumpa obećanjima o kupovini američkih kamioneta, soje i plina te najaviti sporazum o brodogradnji, rekli su izvori upućeni u planove za Reuters, prenosi Hina.
