Ronilac je izronio s nekoliko dugih, uskih, smeđih školjki i predao ih preko boka malog broda koji se njiše na površini Jadranskog mora, nedaleko od jedinog obalnog grada u Bosni i Hercegovini, Neuma.
Bila je sredina lipnja, a Neum se pripremao za svoj uobičajeni ljetni priljev od oko 300.000 posjetitelja, što u samo tri mjeseca gotovo stostruko povećava broj stanovnika grada.
„Izvadio sam ih s dubine od oko 11 metara“, rekao je ronilac. „Sve bliže obali je već potpuno izudarano.“
Prsti su nepomično ležali na podu broda – zabranjeni ulov koji bi roniocu donio lijepu zaradu.
Vađenje mlađi zabranjeno je u Bosni i Hercegovini i diljem Europske unije zbog štete uzrokovane procesom razbijanja stijena na morskom dnu.
No, dok bi ronilac u susjednoj Hrvatskoj ili s druge strane Jadrana, u Italiji, vjerojatno bio uhićen i kažnjen, on svoj posao obavlja nesmetano uz obalu Neuma, siguran da ga nitko ne nadzire.
Neum je vjerojatno jedino preostalo mjesto u Europi gdje se mlađ otvoreno izlaže u restoranima i navodi na jelovnicima – jedanaest godina nakon što su vlasti Hercegovačko-neretvanske županije, jednog od deset županija koji čine većinski bošnjačko-hrvatski entitet Federaciju Bosne i Hercegovine, uvele zabranu njihovog vađenja, posjedovanja i trgovine.
Zakon predviđa kazne za pojedince u rasponu od 150 do 510 eura, a za tvrtke do 7600 eura, ali ronilac zna da je malo vjerojatno da će ikada biti uhvaćen.
Tijekom trosatnog ronjenja može izvaditi pet ili šest kilograma ribljih školjke, koje prodaje restoranima po cijeni od 125 do 150 eura. “Dobar dan” može donijeti i do deset kilograma, rekao je.
“Nas pet ili šest vadimo ove školjke u Neumu, a svaki od nas poslužuje različite restorane u Neumu i gradovima u unutrašnjosti”, rekao je, govoreći pod uvjetom anonimnosti. Tijekom ljeta, dodao je, roni “svaka tri do četiri dana”.
“Mislim da ih ljudi vole samo zato što su svugdje zabranjene”, rekao je.
Utjecaj na okoliš je, međutim, ogroman.
„Da biste ih izvukli, da biste ih izvadili iz kamena, kamen se mora razbiti, a time uništavate supstrat u kojem se nalaze, što onda uništava cijeli ekosustav“, rekao je Nikša Glavić, morski biolog s Instituta za istraživanje mora i obale Sveučilišta u Dubrovniku.
„Kada uništite supstrat radi vađenja mlađi, narušavate i životni prostor drugih vrsta, poput algi, dijatomeja i nekih drugih beskralježnjaka“, rekao je Glavić za BIRN.
„S druge strane, narušavate i životne cikluse viših vrsta koje žive u stijeni, poput beskralježnjaka, riba i hobotnica koje se u njoj skrivaju.“
„Zapravo rušite imanje, da tako kažem.“
Šteta za bioraznolikost
Štapićasta mlađ, ili Lithophaga, vrsta je školjke koja polako buši obalne stijene i koralje, stvarajući rupe i šupljine koje služe kao sklonište drugim organizmima, poput malih riba, rakova, hobotnica, crva i algi.
Mladunci cijeli život provode u tim rupama, a potrebno im je između 18 i 36 godina da dosegnu duljinu od 5 do 7 cm, što je veličina pri kojoj se smatraju jestivima.
Prije nekoliko desetljeća, 72-godišnja Mirjana Raič preplivala je mali zaljev ispod poluotoka Klek, na koji se Neum uzdiže, i izvadila “kilogram ili dva” ribljih štapića za svoje goste.
“Danas ih ne možete naći blizu obale”, rekla je.
Raič i njezin brat Ivan Krmek rođeni su i odrasli na poluotoku Klek. Krmek, 70, vodi ribogojilište i uzgajalište školjki u zaljevu. Rekao je da orade često napadaju njegovo uzgajalište školjki jer danas “nemaju što drugo jesti”.
“Nisam dugo vidio hobotnicu, jer su većinu skloništa u stijenama uništili lovci na riblje štapiće”, rekao je Krmek.
Bosna i Hercegovina svoj pristup moru duguje odluci iz 1699. tadašnje Dubrovačke Republike sa sjedištem u Dubrovniku da dopusti Osmanlijama da prošire svoj utjecaj na 22 kilometra jadranske obale, što je stvorilo kopneni tampon pojas protiv napada Mlečana.
Ovaj aranžman ostao je na snazi čak i nakon raspada Osmanskog Carstva, kroz prvo i drugo izdanje Jugoslavije, sve do 1990-ih, kada je Bosna postala neovisna država.
Danas je Neum okružen EU na sjeveru i jugu, gdje se zabrana vađenja prstiju strogo provodi.
Ne tako u Bosni, koja je, tri desetljeća nakon završetka rata 1992.-1995., još uvijek daleko od ulaska u EU.
“Obično me restoran nazove dan ili dva unaprijed i kaže mi koliko im treba, ovisno o potražnji”, rekao je ronilac.
On i njegovi kolege lovci plaćaju izravno restorani u Neumu, a preko posrednika kada su u pitanju restorani u unutrašnjosti. Ronioci dobivaju 50 bosanskih maraka po kilogramu, odnosno 25 eura. U restoranu kilogram prstiju može doseći cijenu od 120 maraka, odnosno 60 eura, što ih čini relativno skupom delicijom.
Ovaj novinar ih je vidio izložene na ledu u jednom neumskom restoranu i navedene na ploči s “dnevnim specijalitetima”. Porcija od 300 grama koštala je 40 maraka, odnosno 20 eura, a na računu je jasno bila vidljiva riječ “prstići”, na temelju čega restoran plaća porez.
“Obično ih naručuju političari i ljudi s novcem; mnogi ljudi dolaze iz Hrvatske da ih jedu, jer su tamo zabranjeni”, rekao je konobar, očito ne znajući da su zabranjeni i u Neumu.
Od 26 neumskih restorana navedenih na TripAdvisoru, BIRN je identificirao najmanje devet koji poslužuju ili su posluživali prste, na temelju recenzija gostiju.
Nikola Prkačin, direktor turističke organizacije Neum, okrivio je “nedostatak inspekcija”.
“Želim naglasiti da je branje i jedenje prstića zabranjeno u Neumu, jer ta praksa ima dugoročne posljedice za okoliš”, rekao je.
“Apeliram na goste da ne traže ove školjke, jer se šteta uzrokovana njihovim vađenjem ne može popraviti u sljedećih 30 do 50 godina.”
Ni kantonalni ni općinski inspektorat nisu odgovorili na zahtjeve za komentar. Neki bliski problemu kažu da su inspektori više usmjereni na neprijavljene radnike i ilegalni smještaj, s obzirom na veći potencijalni prihod za proračun ako se to suzbije.
“Kad im se zabrani…”
Zabrana u Bosni i Hercegovini odnosi se samo na Hercegovačko-neretvanski kanton, čiji je Neum dio, a ne na preostalih devet kantona u Federaciji, niti na drugi entitet Bosne, pretežno naseljen Srbima, Republiku Srpsku.
Mlađi stripsi nisu čak ni uvršteni na popis “zaštićenih” ili “strogo zaštićenih” vrsta na razini Federacije.
U Bosni se, naravno, stripsi mogu iznositi samo u Neumu, ali bez zakonske zabrane njihove trgovine drugdje, restorani diljem zemlje također ih slobodno izlažu na svojim jelovnicima. U praksi, odgovornost za suzbijanje trgovine isključivo leži na općini Neum.
“Ovo je u biti ‘besmislen zakon’, a njihova inspekcija je zadužena za kontrole”, rekli su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije za BIRN.
Općina nije odgovorila na zahtjev za komentar.
U međuvremenu, u Sarajevu je ugostitelj rekao da su prsti posebno popularni među njegovom imućnijom klijentelom.
„Kad budu zabranjeni, maknut ću ih s jelovnika“, rekao je pod uvjetom anonimnosti.
U Hrvatskoj zabrana vrijedi na cijelom teritoriju, što znači da svatko tko bude uhvaćen u trgovini noktima, bilo gdje u Hrvatskoj, može biti kažnjen.
Hrvatski inspektorat zaštite prirode rekao je za BIRN da svake godine provodi otprilike 50 inspekcija ribarnica i restorana diljem zemlje kako bi suzbio prodaju mlađi i drugih „strogo zaštićenih“ vrsta.
Takve delicije se ne prodaju otvoreno, već „ispod pulta“ na tržnicama ili po posebnoj narudžbi za „odabrane goste“ u restoranima.
Od 2020. godine Inspektorat je primio osam prijava da se mlađ poslužuje u restoranima u glavnom gradu Zagrebu i Dalmaciji. Jedan vlasnik restorana u Zagrebu kažnjen je s nešto više od 1000 eura, drugi s nešto više od 1100 eura.
„Krijumčari će biti kažnjeni“, rekao je za BIRN službenik Hrvatske granične policije, „bilo da su uhvaćeni s kilogramom noktiju ili kilogramom kokaina.“
U nedostatku zabrane na entitetskoj ili državnoj razini, sarajevska odvjetnica i bivša tužiteljica Jasmina Iftić rekla je da bi Federacija, teoretski, mogla provesti zakonodavstvo kojim se zabranjuje uništavanje i onečišćenje okoliša.
„Ako se radi o vađenju na širem području i ako dovodi ili bi moglo dovesti do pogoršanja uvjeta bioraznolikosti, te time ugrožava kvalitetu morskog supstrata, to bi moglo predstavljati specifično kazneno djelo onečišćenja okoliša“, rekla je Iftić za BIRN.
