Velika Britanija najavila je da će pokrenuti najveću reviziju svoje politike prema tražiteljima azila u modernoj povijesti, inspiriranu danskim modelom, koji se smatra jednim od najstrožih u Europi, a koji često kritiziraju skupine za ljudska prava.
Laburistička vlada pooštrava imigracijsku politiku, posebno o ilegalnim prelascima malih brodova iz Francuske, kako bi zaustavila porast popularnosti populističke stranke Reform UK, koja se prethodno zalagala za stroži imigracijski pristup i prisilila laburiste da zauzmu čvršći stav.
Što se mijenja?
Kao dio reformi, ukinut će se zakonska obveza pružanja podrške određenim tražiteljima azila, uključujući smještaj i tjedne naknade, objavilo je Ministarstvo unutarnjih poslova.
Ministarstvo, pod vodstvom Shabana Mahmooda, navodi da će se nove mjere primjenjivati na tražitelje azila koji mogu raditi, ali odluče ne raditi, te na one koji krše zakon. Javno financirana podrška imat će prednost oni koji doprinose gospodarstvu i lokalnim zajednicama.
Očekuje se da će Mahmood u ponedjeljak dati više detalja o mjerama, za koje Ministarstvo tvrdi da su osmišljene kako bi Britanija bila manje privlačna ilegalnim migrantima i olakšala njihovo uklanjanje.
„Ova zemlja ima dugu tradiciju prihvaćanja ljudi koji bježe od opasnosti, ali naša velikodušnost privlači ilegalne migrante preko La Manchea“, rekao je Mahmood. „Tempo i opseg migracija vrše ogroman pritisak na zajednice.“
Više od 100 britanskih humanitarnih organizacija poslalo je pismo Mahmoodu pozivajući ga da „prestane tražiti žrtvene jarce za migrante i provoditi politike koje uzrokuju štetu“, upozoravajući da takve mjere potiču rasizam i nasilje.
Ankete pokazuju da je imigracija, koja utječe na gospodarstvo, glavna briga među biračima. U razdoblju do ožujka 2025. godine, oko 109.300 ljudi zatražilo je azil u Ujedinjenom Kraljevstvu, što je porast od 17 posto u odnosu na prethodnu godinu i 6 posto više od vrhunca 2002. godine.
Ministarstvo unutarnjih poslova naglašava da reforme neće biti inspirirane samo Danskom, već i drugim europskim zemljama, gdje je status izbjeglice privremen, podrška uvjetovana, a očekuje se integracija. “Ujedinjeno Kraljevstvo će sada dosegnuti, a u nekim segmentima čak i premašiti te standarde”, kaže ministarstvo.
Danski model
Ranije ove godine, delegacija visokih dužnosnika britanskog Ministarstva unutarnjih poslova posjetila je Kopenhagen kako bi proučila danski pristup azilu. U Danskoj tražiteljima azila odobravaju se privremene dozvole boravka, obično na dvije godine, nakon čega moraju ponovno podnijeti zahtjev.
Ako danska socijaldemokratska vlada procijeni da je njihova domovina sigurna, tražitelji azila mogu biti vraćeni u zemlju podrijetla. Proces stjecanja državljanstva je dulji i teži, a pravila za spajanje obitelji su stroža. Zakon iz 2016. godine omogućuje danskim vlastima da oduzmu dragocjenosti od tražitelja azila kako bi pokrile troškove njihova uzdržavanja.
Trenutno Velika Britanija odobrava azil onima koji mogu dokazati da su nesigurni u vlastitoj zemlji, a status izbjeglice traje pet godina, nakon čega se može podnijeti zahtjev za stalni boravak ako su ispunjeni određeni kriteriji.
Rast antiimigrantskog raspoloženja
Danska je poznata po svojoj strogoj imigracijskoj politici, koja je smanjila broj zahtjeva za azil na najnižu razinu u 40 godina i rezultirala uklanjanjem 95 posto odbijenih podnositelja zahtjeva.
Britansko vijeće za izbjeglice ističe da tražitelji azila ne biraju sustave dok bježe od opasnosti, već dolaze u Veliku Britaniju zbog obiteljskih veza, znanja engleskog jezika ili postojećih mreža koje im pomažu da započnu siguran život.
U Britaniji raste antiimigrantsko raspoloženje, što se manifestiralo kroz prosvjede ispred hotela koji su uz državnu financijsku potporu smjestili tražitelje azila. Slični osjećaji proširili su se Europskom unijom nakon dolaska više od milijun ljudi, uglavnom sirijskih izbjeglica, preko Sredozemnog mora u razdoblju 2015.-2016., što je dodatno opteretilo infrastrukturu.
Danske reforme izazvale su oštre kritike; skupine za ljudska prava tvrde da te mjere stvaraju neprijateljsku klimu za migrante, slabe zaštitu i ostavljaju tražitelje azila u dugoročnom limbu.
