Razgovori u Ženevi – SAD i Ukrajina razradili plan od 19 točaka, neke najspornije ostavili dvojici predsjednika
SAD i Ukrajina su izradile novi mirovni sporazum od 19 točaka, ali su politički najosjetljivije elemente prepustile na odluku predsjednicima zemalja da, prema riječima prvog zamjenika ukrajinskog ministra vanjskih poslova Sergija Kislice.
Washington je prethodno vršio pritisak na Kijev da pristane na prijedlog od 28 točaka koji su razvili američki i ruski dužnosnici i koji je prešao nekoliko dugogodišnjih ukrajinskih crvenih linija.
Kislica, koji je bio u sobi kao dio ukrajinske delegacije na važnim pregovorima u Ženevi, rekao je za Financial Times da je sastanak bio “intenzivan”, ali “produktivan” i da je rezultirao temeljito revidiranim nacrtom dokumenta koji obje strane ocjenjuju “pozitivnim”.
Najspornije točke
Nakon sati mukotrpnih razgovora koji su gotovo propali prije nego što su počeli, američki i ukrajinski tim postigli su dogovore o nekoliko pitanja, ali su “stavili u zagrade” najspornije točke – uključujući teritorijalna pitanja i odnose između NATO-a, Rusije i SAD-a – kako bi o njima odlučili Donald Trump i Volodimir Zelenskij.
Ukrajinci su rekli da “nisu imali mandat” donositi odluke o teritoriju – posebno o ustupanju zemlje kako je sugerirao izvorni nacrt plana – što bi prema ustavu njihove zemlje zahtijevalo nacionalni referendum.
Novi nacrt, rekao je Kislica, ima malo sličnosti s ranijom procurjelom verzijom mirovnog prijedloga koja je izazvala nemir u Kijevu.
“Vrlo malo stvari je ostalo od izvorne verzije”, rekao je.
“Razvili smo čvrstu osnovu konvergencije i nekoliko stvari oko kojih možemo postići kompromis”, rekao je. “Ostatak će zahtijevati odluke vodstva.”
Svaka strana će sada odnijeti najnovije radne nacrte natrag u Washington i Kijev kako bi informirala predsjednike. Očekivalo se da će se Trumpova administracija zatim obratiti Moskvi kako bi pokušala unaprijediti razgovore, rekao je.
Nacrti plana dani voditeljima američke i ukrajinske delegacije bili su jedini tekstovi koji su napustili sobu. Kislica je rekao da su sve ostale kopije vraćene na kraju sastanka.
Kushner iznenadio Ukrajince
Razgovore su s ukrajinske strane vodili moćni Zelenskijev šef kabineta Andrij Jermak i tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Rustem Umerov, dok su Kislica i skupina vojnih časnika i obavještajnih dužnosnika igrali potpornu ulogu s kijevske strane.
Američko izaslanstvo uključivalo je državnog tajnika Marca Rubia, tajnika u Ministarstvu rata Dana Driscolla, Trumpovog posebnog izaslanika za Rusiju Stevea Witkoffa i predsjednikovog zeta Jareda Kushnera, čija je prisutnost u početku iznenadila ukrajinske dužnosnike.
Kislica je rekao da su Amerikanci bili pažljivi, željni čuti stajalište Ukrajinaca i otvoreni za prijedloge.
„Gotovo sve što smo predložili prihvaćeno je“, rekao je.
Iako su razgovori završili pozitivno, gotovo da nisu ni započeli, prema Kislici, opisujući raspoloženje u Ženevi u nedjelju ujutro kao „vrlo napeto“.
Amerikanci su stigli frustrirani curenjem informacija u medije u danima koji su prethodili sastanku i javnom raspravom o podrijetlu prvog nacrta prijedloga.
Prvi sati “na rubu napetosti”
„Prvi sati su bili potpuno…“, rekao je, zastavši na nekoliko sekundi, „na rubu napetosti.“
Trebala su gotovo dva sata razgovora između Jermaka i američke delegacije da se snizi temperatura i vrati na pravi put.
„Na kraju smo uspjeli otići u američku misiju i započeti prave razgovore“, rekao je Kislica.
Duga jutarnja sesija s Amerikancima omogućila je Ukrajincima da iznesu svoje brige i zahtjeve. Nakon toga uslijedila je kratka pauza i detaljan pregled predloženog mirovnog plana, rekao je.
Kislica je rekao da se čini da je američka strana spremna povući prijedlog o uvođenju ograničenja od 600.000 vojnika za ukrajinsku vojsku. Rekao je da su američki pregovarači pažljivo saslušali ukrajinske argumente i složili se uzeti te točke u obzir.
„Složili su se da broj ukrajinske vojske u procurjeloj verziji – tko god ju je napisao – više nije na stolu“, rekao je. „Vojska će nastaviti raspravljati o dogovorima.“
Prerađen prijedlog za opću amnestiju
Prijedlog za opću amnestiju za potencijalne ratne zločine u izvornom nacrtu prerađen je na način koji se bavi „nevoljama onih koji su patili u ratu“, rekao je.
Odvojena sjednica kasnije tijekom dana okupila je europske saveznike, uključujući predstavnike Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije i institucija EU.
Prije razgovora s SAD-om, Ukrajina je održala privatne razgovore s europskim savjetnicima za nacionalnu sigurnost kako bi koordinirala stavove i identificirala zajedničke prioritete, rekao je Kislica.
Više puta je pohvalio „konstruktivan angažman“ američkog tima, izdvajajući Rubia, Driscolla i Kushnera.
„Nije bilo trenutka u kojem su rekli: ‘Nećemo o tome raspravljati’. Pažljivo smo prošli kroz sve točke.“
Spominjala se mogućnost da Trump ovog tjedna ugosti Zelenskog u Washingtonu kako bi učvrstio dogovor. No, neki u krugu ukrajinskog predsjednika savjetovali su mu da ostane u Kijevu kako ne bi riskirao još jedno rasplamsavanje sukoba s Trumpom koje bi moglo poremetiti napredak postignut tijekom vikenda.
Ostaje nejasno hoće li Trump htjeti da Zelenskij odobri dokument potpisom. Američki predsjednik rekao je da bi njegov ukrajinski kolega trebao podržati nacrt plana do Dana zahvalnosti u četvrtak.
“Nije ovo scenarij za Netflix”
Washington sada mora odlučiti kako i kada će Rusiji predstaviti nacrt mirovnog sporazuma. Kremlj je u ponedjeljak izjavio da još nije vidio niti je obaviješten o američko-ukrajinskom nacrtu.
„Na Rusima je da pokažu jesu li istinski zainteresirani za mir ili će pronaći tisuću razloga da se ne angažiraju“, rekao je Kislica.
Ukrajina je, sa svoje strane, izrazila spremnost da nastavi raditi na pravednom završetku rata i da putuje „gdje god“ kako bi nastavila proces.
Također je naglasio širi značaj sastanka u Ženevi.
„Temeljno postignuće u Ženevi je to što smo uspjeli sačuvati održivo partnerstvo i dijalog s Amerikancima“, rekao je.
„Unatoč medijskoj pompi i buci na društvenim mrežama, obje strane su pokazale da je partnerstvo snažno i sposobno proizvesti održiv dokument za čelnike.“
Ipak, Kislica je ostao oprezan.
„Nismo sjedili u sjedištu Netflixa i pisali scenarije koji će biti nominirani za Oscara“, rekao je. „Ne bismo trebali biti vođeni uzbuđenjem ili medijskom pompom, već odgovornošću i složenošću problema.“
