U javnosti su se proteklih dana pojavile informacije da bi Raguž mogao biti zajednički kandidat pet stranaka s hrvatskim predznakom (HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS).
Međutim, on takve navode demantira, naglašavajući da je proces dogovora tek u početnoj fazi te da nije bilo službenih ili neslužbenih pregovora o kandidaturama.
– Jedina je istina da nije bilo službenih razgovora o toj temi između stranaka, koje još uvijek pripremaju koalicijski sporazum i program za zajednički nastup. O imenima i kandidatima tek će se kasnije razgovarati – rekao je za N1 gostujući u emisiji Dan uživo.
Nova kultura poštovanja
Govoreći o potencijalnoj koaliciji, Raguž je naglasio da vidi šansu za novi pristup politici, ali i novu dinamiku odnosa u Bosni i Hercegovini.
– Potrebna nam je nova kultura poštovanja i izgradnje odnosa s drugima u Bosni i Hercegovini, a ne samo s Hrvatima – smatra, naglašavajući da proces u kojem sudjeluje pet stranaka predstavlja priliku koja se ne smije propustiti.
– Ova prilika ne smije biti propuštena. Odgovornost je na svima nama, a posebno na predsjednicima ovih pet političkih stranaka – da razvijemo novu političku kulturu poštovanja, argumenata i projekata, poštovanja drugoga i drugačijeg – rekao je Martin Raguž.
Izborni zakon
Govoreći o izmjenama Izbornog zakona, Raguž naglašava da postoji prostor za rješenje koje će poštovati i presude Europskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
– Smatramo da postoji način da se stvori ravnoteža i da se loptica za ping-pong ne šalje iz presuda Europskog suda za ljudska prava u presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ova zemlja mora pronaći ravnotežu između prava konstitutivnih naroda i prava građana – rekao je Raguž.
Kaže da je potrebno presjeći, kako kaže, začarani krug u kojem vladajuće elite drže politički sustav.
– To vladajućim elitama odgovara. Taj začarani krug konačno treba prekinuti – zaključio je, dodajući da pitanje legitimne zastupljenosti Hrvata u državnim institucijama nadilazi okvire nacionalne politike:
– Pitanje rješavanja istinske zastupljenosti konstitutivnih naroda, u ovom slučaju Hrvata, u najvišim institucijama nije samo hrvatsko političko pitanje, već temeljno i državotvorno pitanje za Bosnu i Hercegovinu – rekao je Raguž u intervjuu za N1.
Podsjetimo, Raguž je bio posljednji kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na izborima 2014. godine, kada je osvojio 94.695 glasova, ostvarivši svoj daleko najbolji izborni rezultat. U tadašnjoj vrlo tijesnoj izbornoj utrci unutar hrvatskog biračkog tijela, Raguž je završio drugi, odmah iza Dragana Čovića, koji je mandat u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine osvojio sa 128.053 glasa.
