Do kraja ovog mjeseca Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBIH) mora donijeti novu odluku o minimalnoj plaći za 2026. godinu. Prošle godine ta je odluka donesena 30. prosinca i označila je veliku prekretnicu jer je tada minimalna plaća, koja je iznosila 619 KM, povećana na 1.000 KM.
Sada Vlada Federalnih vlasti mora donijeti novu odluku, a ona može ići u dva smjera. Prvi je da potvrdi prošlogodišnju i da minimalna plaća u Federaciji ostaje 1.000 KM ili čak mogu povećati minimalnu plaću, o čemu se mnogo govori. Jedan od prijedloga je da se minimalna plaća podigne na 1.200 KM.
Uostalom, ovo je jedan od prijedloga sindikalnih predstavnika, koji čak predlažu rangiranje minimalne plaće prema stručnoj spremi. Tako bi, prema tom prijedlogu, minimalna plaća za one s osnovnoškolskim obrazovanjem iznosila 1.200 KM, za one sa srednjim obrazovanjem 1.400 KM i 1.600 KM za one s fakultetskim obrazovanjem.
Ako se sjetimo koliko je kontroverzi i reakcija gospodarskog sektora izazvala prošlogodišnja odluka i zbog činjenice da fiskalne reforme, koje uključuju dugo obećano smanjenje poreznog opterećenja rada, još nisu završene, teško je očekivati da će se ovi sindikalni zahtjevi ispuniti.
Međutim, najkontroverznija je opća minimalna plaća od 1.200 KM. Čak i ako Vlada Federacije ne uspije podići minimalnu plaću ove godine, reakcije gospodarstva bit će neizbježne. Iako je rast cijena neizbježan, kao i inflacija, velike tvrtke mogle bi pokazati nezadovoljstvo novim povećanjem minimalne plaće.
Prije svega, zato što se financijski planovi za sljedeću godinu donose mnogo ranije, obično završavaju u studenom, a svaka odluka koja izlazi iz okvira projiciranih proračuna dovodi do financijskih poremećaja.
O ovom pitanju će sigurno raspravljati članovi Ekonomsko-socijalnog vijeća, u kojem, osim sindikata, sudjeluju i predstavnici udruga poslodavaca te predstavnici Vlade Federacije. Iz dosadašnjeg iskustva spomenute teme, najviše prigovora bilo je usmjereno na činjenicu da porezno rasterećenje rada ne prati povećanje minimalne plaće.
Podsjetimo da je Vlada Federacije tijekom 2025. obećala intenzivan rad na fiskalnim reformama. Trenutno će u parlamentarnoj proceduri u prosincu biti Zakon o fiskalizaciji, koji se dugo čeka, ali smanjenje opterećenja poslom još je daleko.
Tijekom ove godine došlo je do određenog rasterećenja gospodarstva. Ukupna stopa doprinosa smanjena je za 13,25 posto, odnosno za pet i pol indeksnih bodova, s 41,5 posto na 36 posto. Međutim, proces još nije u potpunosti završen, kako je bilo zamišljeno i obećano.
U svakom slučaju, ovo je tema koja će neminovno obilježiti prosinac, a ne treba izgubiti iz vida činjenicu da uskoro ulazimo u izbornu godinu, što bi također moglo diktirati određene političke poteze.
