Članovi Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta danas će poslijepodne na svom dnevnom redu imati Sporazum između Europske unije i Bosne i Hercegovine o operativnim aktivnostima koje provodi Europska agencija za graničnu i obalnu stražu (FRONTEX) u Bosni i Hercegovini.
Izvjestitelj je Jaroslav Bžoch iz skupine Patriots for Europe.
U nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma između Europske unije i Bosne i Hercegovine o operativnim aktivnostima koje provodi Europska agencija za graničnu i obalnu stražu u Bosni i Hercegovini navodi se da je Komisija 14. listopada 2025. obavijestila izvjestitelje o napretku postignutom u pregovorima o sporazumu o statusu između Europske unije i Bosne i Hercegovine. Na sastanku su bile prisutne i vlasti Bosne i Hercegovine.
Sastanak s Frontexovim službenikom za temeljna prava („FRO“) i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka („EDPS“) također je zakazan za 6. studenog 2025. Sporazum je potpisan 11. lipnja 2025. u Sarajevu.
Tijekom vrhunca migracijske i izbjegličke krize 2015. godine, stotine tisuća tražitelja azila i migranata stiglo je u Europsku uniju preko Zapadnog Balkana. Migracijski pritisak na zapadnobalkanske rute bio je značajan u sljedećim godinama, stvarajući pritisak na vanjske granice EU. Stoga su potrebni daljnji napori kako bi se migracijski tok kontrolirao na legalan način, u skladu s međunarodnim i europskim zakonodavstvom.
Izvjestitelj smatra da je sklapanje formalnih, pravno obvezujućih sporazuma u okviru suradnje s trećim zemljama od ključne važnosti za osiguranje transparentnosti, javnog nadzora i demokratskog nadzora nad takvom suradnjom.
Strukturirana i održiva suradnja s trećim zemljama, posebno Zapadnim Balkanom, sastavni je dio europskog prostora stabilnosti i sigurnosti. Stoga je jačanje suradnje u području migracija i upravljanja granicama s Bosnom i Hercegovinom strateški važno za ublažavanje pritiska na hrvatskim granicama sa susjednom Bosnom i Hercegovinom i time sprječavanje ilegalnih prelazaka vanjskih granica EU, kao i za borbu protiv prekograničnog kriminala.
Bliska suradnja s partnerima sa Zapadnog Balkana stoga je ključna ne samo za upravljanje migracijskim tokovima u EU, smanjenje broja ilegalnih dolazaka i poboljšanje učinkovitosti operacija povratka, već i za borbu protiv krijumčarenja migranata i ublažavanje rizika povezanih s organiziranim kriminalom.
I Europska agencija za graničnu i obalnu stražu i Bosna i Hercegovina dužne su se pridržavati odredbi Uredbe (EU) 2019/1896 i osigurati njezinu punu usklađenost, uključujući temeljna prava.
Tijekom postupka suglasnosti u Europskom parlamentu, objašnjenja Komisije, nadležnih tijela Bosne i Hercegovine, Ureda za temeljna prava i Europskog nadzornika za zaštitu podataka o važnosti ovog sporazuma o statusu pokazala su se zadovoljavajućima.
Sporazum o statusu i prisutnosti službenika Europske agencije za graničnu i obalnu stražu na teritoriju Bosne i Hercegovine doprinijet će suzbijanju ilegalnih migracija u EU i poboljšanju ukupne sigurnosne situacije, uz potpuno očuvanje temeljnih prava u procesima granične kontrole.
S obzirom na značajan broj ljudi koji tranzitiraju kroz Bosnu i Hercegovinu kako bi stigli u EU, ovaj sporazum ojačat će podršku partnerima sa Zapadnog Balkana u učinkovitijem upravljanju migracijskim tokovima i u potpunosti u skladu s našim europskim standardima.
Zaključno, izvjestitelj smatra da je predloženi sporazum o statusu u skladu s modelom sporazuma o statusu kako je predviđeno u komunikaciji Komisije o sadržaju i odredbama koje bi trebale biti uključene u konačni sporazum.
Kako ovaj sporazum ulazi u fazu provedbe, Europski parlament traži da Europska agencija za graničnu i obalnu stražu odmah obavijesti Europski parlament o aktivnostima provedenim u okviru provedbe Sporazuma o statusu te podsjeća Agenciju na njezinu obvezu da u svoja godišnja izvješća uključi procjenu suradnje s trećim zemljama.
Sporazumi o statusu operativnih aktivnosti koje provodi Europska agencija za graničnu i obalnu stražu, a koji su već sklopljeni s Moldavijom, Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom, Albanijom i Srbijom, dokazali su da bliska suradnja sa zapadnim Balkanom donosi pozitivne rezultate.
S obzirom na navedeno, izvjestitelj preporučuje da Parlament podrži nacrt teksta odluke Vijeća.
