Nakon dvodnevne sjednice Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), visoki predstavnik Christian Schmidt obratio se medijima i prenio dojmove sa sjednice predstavnika članova Upravnog odbora PIC-a.
Na početku je Schmidt predstavio novo izdanje, 30 godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, koje okuplja sve važne dokumente.
„Sve kolege u PIC-u primile su ovo izdanje, ali ne s namjerom da kažu da je sve završeno, već da je pred nama još puno posla. Razgovarali smo o sljedećim koracima i temama na kojima trebamo raditi u budućnosti“, rekao je Schmidt.
Rekao je da Daytonski sporazum nije donio samo mir već i obnovu zemlje, povratak raseljenih, izgradnju institucija i povratak normalnom životu.
„Nije sve gotovo, ali sastanak jučer i danas je zapravo bio sastanak na kojem smo uspješno razgovarali s predstavnicima PSBIH, lokalnih institucija, CEC-a, predstavnicima nevladine organizacije Pod lupom, OESS-a i međunarodnih institucija, NATO-a, EUFOR-a i Vijeća Europe te svim predstavnicima zemalja koje čine PIC i čelnicima međunarodnih organizacija u BIH. Imali smo političke direktore svih zemalja koje čine PIC“, rekao je.
Dogovoreni stav bio je da je Bosna i Hercegovina postigla značajan napredak, ali i da je pred nama još puno posla.
„Neka od pitanja koja smo naglasili su proračun za 2026. godinu, državna imovina i uvođenje tehnologija u izborne procese. Također postoji nezadovoljavajuća situacija u vezi s BHRT-om, odnosno financijskom situacijom“, dodao je.
Članovi PIC-a zaključili su da je potrebno postići napredak na euroatlantskom putu. Izražena su očekivanja da će čelnici Bosne i Hercegovine u narednim danima poduzeti korake koji će omogućiti otvaranje pregovora za pridruživanje Bosne i Hercegovine EU.
„Nadao sam se da ću danas imati priliku čuti i reći da je jučer Vijeće ministara BiH donijelo odluke i usvojilo dva potrebna zakona i odluku o glavnom pregovaraču, ali se nadamo da će to završiti sljedeći tjedan.“
Schmidt je rekao da UO PIC podržava BiH, institucije i lidere na ovom putu.
„Domaći političari moraju preuzeti odgovornost za provođenje zadataka. Pozvali smo ih da praktično pokažu da su predani ovom cilju. Postojao je osjećaj da smo vidjeli da se stvari mogu poboljšati i dovesti do boljeg života, ali s druge strane, vidjeli smo da postoji prostor za kretanje u smjeru stabilnosti i bolje pripreme terena u BiH za investicije, što bi osiguralo bolje šanse za sve građane BiH u okviru EU integracija.“
Kaže da su na dvodnevnom zasjedanju PIC-a razgovarali o Daytonu danas i u budućnosti.
„Jednoglasno je, nakon 30 godina moramo se više okrenuti domaćim dužnosnicima koji će sami donositi odluke i potreban nam je nesmetan prijelaz iz Daytona u europske integracije. Taj prijelaz ne bi smio dopustiti postojanje bilo kakvog vakuuma“, rekao je.
Na pitanje o situaciji s BHRT-om i hoće li intervenirati, odgovorio je: „Željeli bismo da se u proračun uključe i neki drugi dijelovi te da se poštuje financiranje BHRT-a. To je dio javnog informiranja na razini države BiH. Očekujemo da će se to promijeniti i da nećemo dugo čekati na prijedlog proračuna za 2026. Međunarodna zajednica će u okviru svojih odgovornosti razmotriti situaciju i mogu reći da sam vrlo optimističan da će to doći s razine parlamenta.“
Komentirajući sastanak s američkim dužnosnikom Markom Flemingom i korištenje bonnskih ovlasti, Schmidt kaže da osnova Aneksa 10 ostaje jasna.
„Budućnost Bosne i Hercegovine je na unutarnjoj razini, ne da to visoki predstavnik radi svaki dan. Mislim da se u širokim diplomatskim krugovima slažemo – da opcije ostanu otvorene. Dobio sam puno podrške u vezi s budućom suradnjom i budućnošću Bosne i Hercegovine. EU će učiniti svoj dio. Ne govorim o intervencionizmu. Oni koji su, poput mene, iskusni europski političari, koji su također bili članovi vodstva EU, bili su pomalo iznenađeni koliko će zahtjeva iz europske pravne baštine biti postavljeno pred Bosnu i Hercegovinu. Zahtjevi su vrlo, vrlo visoki. Ako pogledate Zakon o VSTV-u koji je donesen prije 20 godina i Zakon o sudovima, rekao bih da međunarodni odnosi uključuju određene zahtjeve koje treba ispuniti i ostat ću dio međunarodne zajednice.“
Rekao je da što se tiče državne imovine, i to treba riješiti kako bi se otvorila BiH za ulaganja i na međunarodnoj razini.
“Svatko tko putuje kroz ovu zemlju može se naći u situaciji da razgovara s gradonačelnikom ili načelnikom neke općine i da mu treba 10 minuta da vidi koliko to pitanje blokira razvoj BiH. Budući da želimo otvoriti BiH za investicije, naravno da smo razgovarali i o pitanju državne imovine. Sljedeći put ćemo sjesti i vidjeti da državna imovina nije stvar brige već prilika za investicije. Načelnici neće ostati sami, a možete očekivati i pomoć parlamentarnih struktura dok se ne pronađe konačno rješenje.”
