U skladu sa Zakonom o MIO, za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na propisanih 65 godina života iznos ostvarene mirovine umanjuje se za 0,333333 posto.
Prijevremeno umirovljenje kao mogućnost rješavanja svog statusa muškarci u Federaciji BiH mogu koristiti još samo nešto više od godinu dana. Prema važećem zakonu koji je na snazi u Federaciji BiH, muškarci koji ovo pravo žele iskoristiti do kraja ove godine trebaju imati 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, piše Večernji list Bosne i Hercegovine.
Prijevremena mirovina
Iduće godine muškarci će u prijevremenu mirovinu moći sa 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Za razliku od muškaraca, žene u ovom bh. entitetu pravo na prijevremenu mirovinu mogu koristiti još punih deset godina. Prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, žene koje žele iskoristiti pravo na iznimnu prijevremenu starosnu mirovinu u Federaciji BiH do kraja 2025. godine u trenutku predavanja prijave za mirovinu trebaju imati 59 godina života i 34 godine staža osiguranja.
Ovaj prag iduće se godine penje na 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Tijekom 2027. žena u Federaciji BiH će za korištenje prava na prijevremenu mirovinu morati napuniti 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a tijekom 2028. 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, dok se tijekom 2029. taj prag podiže na 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja.
Ako ne dođe do izmjena zakona, u 2030. za prijevremenu mirovinu žene će morati napuniti 61 godinu i šest mjeseci života te 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, u 2031. 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, a u 2032. godini 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja. S navršene 63 godine života i 38 godina staža osiguranja pravo na prijevremenu mirovinu žene će ostvarivati tijekom 2033., a već godinu poslije trebat će im najmanje 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.
Zakon kaže kako se u 2035. prag podiže na 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, dok će tijekom 2036. vrijediti pravilo od najmanje 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Ipak, oni koji se odluče za tu opciju, moraju znati kako će primati umanjeni iznos mirovine. Za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na propisanih 65 godina života iznos ostvarene mirovine umanjuje se za 0,333333 posto.
Dakle, ako se osiguranica odluči na mirovinu kada napuni 63 godine života, ona će trajno dobivati za 8 posto manju mirovinu nego što bi joj bila da se za taj potez odlučila s napunjenih 65 godina života. Pravo na prijevremenu mirovinu još nekoliko godina mogu ostvariti i žene koje su zaposlene na području Republike Hrvatske. Prema zakonu koji je trenutačno na snazi u Republici Hrvatskoj, u prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi.
Situacija u Hrvatskoj
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, od 1. siječnja 2026. godine ženama se podiže dob za umirovljenje za tri mjeseca u odnosu na 2025. godinu. To pak znači da će iduće godine žene moći u starosnu mirovinu s navršene 64 godine. Ova dob za žene postupno će se povećavati i izjednačit će se s “muškom” dobi 1. siječnja 2030. godine.
Mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj razlikuje i pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika koje uglavnom koriste osobe koje su rano ušle u svijet rada. Ovo pravo ostvaruje se kada osiguranik navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja.
U 41 godinu staža osiguranja uračunava se staž osiguranja u efektivnom, stvarnom trajanju. Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu.
