Unatoč deklarativnoj odlučnosti za nastavak EU integracija, prema izvješću Europske komisije za 2025. godinu, BiH je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja ne samo da nije ostvarila napredak, već je i povećala razinu nepoštivanja vizne politike EU.
Analitičar Europske inicijative za stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić podsjeća da je prošli mjesec bilo 15 godina otkako građani Bosne i Hercegovine mogu putovati u 29 zemalja Schengenskog prostora bez viza, ali upozorava da bi srednjoročno građani BiH mogli izgubiti tu privilegiju ako vlasti u BIH ne usklade viznu politiku s EU. U posljednje vrijeme to se očekuje i od ostalih zemalja Zapadnog Balkana, kao i Ukrajine, Moldavije i Gruzije.
Ćerimagić kaže da vizna politika BIH odstupa od politike EU u slučaju deset zemalja, među kojima su Turska, Rusija i Kina, te Azerbajdžan, Katar, Kuvajt i Vanuatu.
Iako samo Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju bolji rezultat, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja je napravila korak unatrag. Poseban problem, naglašava, je uvođenje bezviznih režima tijekom ljeta, što zakonodavstvo EU ne prepoznaje. Upravo u tom segmentu je BiH nazadovala, pa su se prošle godine, uz Saudijsku Arabiju, na popisu našli i Bahrein i Oman.
– Kratkoročno gledano, EU ne zahtijeva uvođenje viza za svih deset zemalja. Međutim, kroz Agendu reformi, odobrenu kao dio Plana rasta, očekuje se da će se i od BiH vlasti obvezati uvesti vizni režim za tri zemlje do prosinca 2027. Europska unija nije u svojim dokumentima, niti u raspravama iza zatvorenih vrata, precizirala o kojim se zemljama radi. Za svaku od tri zemlje EU je spremna izdvojiti 7,3 milijuna eura, odnosno ukupno 21,9 milijuna eura. Među najočitijim kandidatima su Vanuatu, mala otočna država u Južnom Pacifiku, i dvije od tri zemlje s kojima BIH ima sezonski bezvizni režim – rekao je Ćerimagić za “Avaz”.
Drugi zahtjev EU odnosi se na pojačane kontrole osoba koje ulaze u BIH, s ciljem pravovremenog utvrđivanja dolaze li kako bi zloupotrijebili bezvizni režim za ilegalni ulazak u EU ili dolaze u BIH u turističke ili poslovne svrhe. U izvješću se posebno ističu turski državljani, za koje je u 2024. godini zabilježeno 4.988 ilegalnih prelazaka na granici s Hrvatskom.
