U Hercegovačko-neretvanskoj županiji još se zbrajaju štete uzrokovane izlijevanjem rijeka Bune i Bunice, te Bregave i Trebižata.
Poplave su zahvatile stambene zgrade, ugostiteljske objekte i poljoprivredna imanja, a oštećena su i polja pripremljena za proljetnu sjetvu, piše BHRT.
Stvarni razmjeri štete bit će poznati tek nakon što nadležne službe završe procjene terena.
U naselju Malo Polje južno od Mostara voda se u međuvremenu povukla, ali posljedice prošlotjedne poplave još su uvijek jasno vidljive. Tragovi blata i uništenog poljoprivrednog zemljišta svjedoče o poplavi kakvu mještani kažu da ne pamte desetljećima.
Biseri Bijelić voda je poplavila kuću, a velika šteta nanesena je i imanju iza obiteljske kuće. Prema njegovim riječima, tek nakon što se sve osuši moći će se vidjeti razmjeri stvarne štete, ali već je jasno da je voda odnijela obrađeno zemljište i uništila polja koja su se godinama obrađivala.
Isto svjedoči i Mirsad Bijelić iz istog naselja, u čiju kuću voda nije ušla, ali je uništila poljoprivrednu mehanizaciju bez koje, kako ističe, ne može nastaviti s radom.
Poplava mu je oštetila frezu i kosilicu, a bez te opreme, kaže, bavljenje poljoprivredom postaje gotovo nemoguće, pa će biti prisiljen osloniti se na pomoć susjeda.
Poplave nisu zaobišle ni područja Stoca i Čapljine, gdje su se izlile rijeke Bregava i Trebižat.
Pod vodom su bila poljoprivredna polja i neki stambeni objekti, a šteta se još uvijek bilježi. Civilna zaštita Čapljine navodi da se kuće uglavnom nalaze uz riječne tokove, zbog čega se poplave događaju kada porastu visoki vodostaji, ali prema trenutnim informacijama nije bilo većih šteta na stambenim objektima. Polja uz rijeke, posebno na poljima Trebižca i Prćavace, bila su pod vodom, što se, ističu, povremeno ponavlja na tim područjima.
Gradska uprava Čapljine navodi da su za sada zaprimljeni samo pojedinačni zahtjevi za procjenu štete, te da će se tek nakon prikupljanja svih podataka moći govoriti o ukupnom iznosu štete.
Dok se zbrajaju posljedice na imovini i poljoprivrednim usjevima, nadležne službe upozoravaju da poplavama doprinosi i ljudski faktor. Godinama su odvodni kanali zapušteni i zatrpani, a neprimjerena gradnja dodatno sužava korita rijeka, što povećava rizik od izlijevanja i velike materijalne štete.
